U svetištu sv. Leopolda Bogdana Mandića u Padovi, održan je XV susret Hrvata u Italiji, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika podružnice Dubrovnik i Hrvatske zajednice u Venetu.
Ove godine susret je održan u ozračju dvaju velikih obljetnica 40 godina od kanonizacije sv. Leopolda Bogdana Mandića i 30. obljetnice utemeljenja naše županije, čiji je zaštitnik sveti Leopold.
Sudionici susreta ove su godine imali priliku vidjeti film ‘Sveti Leopold Bogdan Mandić u Dubrovniku‘ autora Boža Vodopije, koji podsjeća na veličanstven događaj 16. i 17. rujna 2017. kad je u Dubrovnik, nakon svečeva rodnog Herceg Novog hodočastilo čudesno neraspadnuto tijelo sv. Leopolda Bogdana Mandića. Nakon što je nazočne pozdravila voditeljica dubrovačke Matice iseljenika Maja Mozara, o filmu je govorio autor Božo Vodopija, a posebno dirljive riječi uputio je je fra Flaviano Giovanni Gusella, rektor svetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića u Padovi.
Tijekom susreta Hrvata u Padovi koncert na orguljama održao je Darko Kristović na kojem je izvodio djela dubrovačkih autora. Ovaj dubrovački orguljaš doktor je medicinskih znanosti, rođeni Dubrovčanin. Dosad je nastupao samostalno više puta u Hrvatskoj i u inozemstvu. Član je zbora „Zagrebački liječnici pjevači“. Član je i Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (HDGU).Tradicionalno, već tridesetak godina o blagdanu Velike Gospe održava orguljaške koncerte u dubrovačkoj katedrali.
Poseban trenutak na ovom događaju bilo je postrojavanje odreda Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka, koji su svojim postrojavanje posebno uveličati ovaj svečani susret.
Nedjeljno misno slavlje u Svetištu sv. Leopolda predvodio je dubrovački franjevac, svećenik u crkvi Male braće i povjerenik za Svetu zemlju fra Jerko Nediljko Jerkan.
Uz Hrvate koji žive u Italiji proslavu su uveličali i uzvanici iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Domovine te predstavnici diplomacije u Talijanskoj Republici.
Susret Hrvata Italije i proslava blagdana sv. Leopolda pružili su i ove godine priliku Hrvatima u Italiji da se okupe, proslave svoj identitet te obnove veze s kulturnom i duhovnom baštinom svoje domovine.