Dramatičan istup dr. Stjepana Đuričića na ovotjednoj konferenciji za novinare Stožera dubrovačko-neretvanske županije i posebno njegova izjava da je u bolnici zauzeto devet od deset uređaja za visoki protok kisikom, uznemirila je javnost. Je li dubrovačka bolnica na izmaku snaga i kakvo je trenutačno stanje pitali smo ravnatelja dr. Marija Bekića. Prvo nam objašnjava situaciju sa uređajima za kisik i respriratorima:
- Ljudi koji su na Odjelu za zarazne bolesti također nisu dobro općeg stanja, uglavnom se radi o pacijentima s komplikacijama Covida 19 s teškim upalama pluća i 90 posto treba potporu kisikom. U svim bolesničkim sobama su kanali sa izvodima kisika u koje dolazi centralizirani kisik. Kad pacijent ima nisku saturaciju kisikom, a ona je jedna od osnovnih parametara hoće li pacijent biti hospitaliziran ili neće, opskrbite ga kisikom. Ukoliko nakon neke normalne opskrbe kisikom i dalje ne pokazuje znakove povećane saturacije, zasićenja krvi kisikom, stavljamo ga na aparate sa brzim protokom kisika. Kad si na brzom protoku kisika to su već ozbiljnija stanja i ti su ljudi na dobrom putu prema Jedinici intenzivnog liječenja. Takvih imamo deset aparata i ako netko nakog nekog vremena dan, dva, tri, ne može adekvatno reagirati ili se pogoršava stanje na aparatu s brzim protokom kisika, onda se angažira anesteziolog i on procjenjuje je li stanje pacijenta takvo da bi ga se proslijedilo u Jedinicu intenzivnog liječenja. Kada pacijent dođe u jedinicu Intenzivnog liječenja stavlja se na respirator na protok kisika to su takozvani sipat aparati kojeg nose ljudi koji imaju problema sa zastojem disanja tijekom spavanja. Ukoliko pacijent više ne može potpuno disati intubira ga se i aparat preuzima funkciju mehaničkog disanja – objašnjava dr. Bekić.
Što se tiče trenutačnih podataka u četvrtak je u bolnici bilo 58 covid pozitivnih pacijenta, sedam na intenzivnoj jedinici i 5 na respiratoru.
Na temu hladnog pogona, ravnatelj Bekić kaže kako se trenutačno zaustavio pretežno zahvat jednodnevne kirurgije, dok se onkološki i hitni program i takozvana kategorija odgođenog hitnog programa odvija neometano. Na razini cijele zemlje nastao je problem s manjkom krvi jer je covid zahvatio i dobrovoljne davatelje krvi. Tako da je to jedna otežavajuća okolnost koja je posredno vezana uz koronu ali nije izravno vezana uz ovu odluku o obustavi hladnog pogona, ističe dr. Bekić.
Dodaje kako se ne može govoriti da je dubrovačka bolnica na izmaku resursa.
- Nismo u toj fazi, nismo angažirali dodatno ljudstvo i dodatne kadrove. Situaciju stalno pratimo, ona se iz trenutka u trenutak mijenja i ne znamo što će se dogoditi u izvjesno vrijeme – kaže ravnatelj dubrovačke bolnice.
Velike redove za cijepljenje ispred Studentskog doma, koji su se mogli vidjeti ovog tjedna, ravnatelj komentira kako je to pohvalno:
- Pohvalno je to, bez obzira što je bila tolika masa ljudi i što je postojala opasnost kršenja epidemioloških mjera. Međutim, ljudi ipak prate društvene mreže i medije i to daje rezultate na lokalnoj i nacionalnoj razini. I ljudi su vidjeli da je u ovom trenutku bez obzira na pojavu eksperimentalnih lijekova u Europi i svijetu jedino aktivno oružje protiv korone cjepivo – kaže ravnatelj.
Komentirajući pojavu da u mnogim europskim zemljama unatoč procijepljenosti broj korona pozitivnih stalno raste dr. Bekić kaže:
- Potrebno je određeno vrijeme da organizam i imunološki sustav reagiraju, to je nekih 15 dana kako bi se nakon druge doze cijepljenja odnosno treće ovisno kad ste bili cijepljeni s tom drugom dozom, poraste broj antitijela. No naravno da ne možete cijelu populaciju cijepiti u istom danu. Ne možete malo više od 2 milijuna ljudi istovremeno cijepiti – kaže ravnatelj i dodaje:
- Zavisi sve kad je bila procijepljenost, kada su ljudi dobivali drugu dozu, kakve su imali kontakte s necijepljenima, jesu li imali komorbiditete. Sve to utječe na određenu pojavnost covida 19 kod procijepljenih ljudi. Ako je netko cijepljen u siječnju ili veljači, sigurno da nema tu razinu zaštite kao što je imao nekoliko mjeseci nakon procijepljenosti.