StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetudar na džep

Do kada će trajati divljanje cijena? Ni stručnjaci se ne usude prognozirati do kada će rasti inflacija, ali jedan nam je ipak iznio svoju procjenu: ‘Evo u čemu je ključ!‘

Piše Sanja Stapić/sd
16. lipnja 2022. - 17:58

Inflacija u svibnju opet je probila rekorde i uhvatila 10,8 posto, a mjeseci koji su pred nama neće donijeti smirivanje. Cijene ne luduju samo u Hrvatskoj, u svibnju je eurozona imala rekordnih 8,1 posto inflacije, pri čemu je u Estoniji dosegnula 20,1 posto. Litva je u svibnju imala stopu inflacije od 18,5 posto, Latvija 16,4 posto, Slovačka 11,8 posto, Grčka 10,7 posto, Nizozemska 10,2 posto...

- Inflacija će se kretati do kraja ljeta između 10 i 15 posto. Nakon toga cijene bi se trebale stabilizirati. Kraj turističke sezone smanjit će potrošnju te blago povećati porast nezaposlenosti zbog završetka sezone. Moguće je da se rast cijena nastavi u energetici. Plin i struja najviše će ovisiti o strategiji Europske unije, odnosno o energetskoj politici prema Rusiji - rekao nam je dr. Petar Vušković, kojega smo pitali do kojih bi stopa najviše mogla ići inflacija i kako će se kretati idućih mjeseci, piše Slobodna Dalmacija.

Svibanjsku stopu inflacije komentirao je i Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, koji je podsjetio da se i prethodnih mjeseci govorilo da će inflacija ubrzavati u prvoj polovici godine, čemu sada svjedočimo. Neizvjesno je što nas čeka u drugoj polovici godine.

image

Ministar financija Zdravko Marić

Damir Krajac/Cropix/Cropix

Neizvjesno što nas čeka

- Za dalje, za drugu polovicu godine nije lako predviđati. Vidjeli ste da je ECB reagirao i najavio povećanje referentnih kamatnih stopa i najavio da će gotovo sigurno u rujnu ponovno ići s dizanjem kamatnih stopa. To nam svima dovoljno govori koliko je kompleksna situacija i teško je predviđati trendove - istaknuo je Marić. Na pitanje o mogućnosti da se novim paketom mjera pomogne građanima i poduzetnicima, kazao je da će se određene odluke donositi ovisno o razvoju situacije i mogućnostima u skladu s tržišnim principima.

- Postoji puno inicijativa, svakodnevno stižu razni dopisi, sve uzimamo u obzir, ali moramo gledati širu sliku. Pratimo i što rade druge zemlje. Vidimo da njihovi odgovori nisu jednoznačni. Ja ću večeras za Luksemburg, sastanci su Vijeća ministara, sigurno će se najveći dio rasprave voditi o pitanju inflacije - kazao je Marić, koji ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti do značajnog rasta kamata na kredite te je dodao da je u svemu važno očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva.

- Uz opskrbne lance, do onoga što nas također jako zanima, a to je razina zaposlenosti, odnosno razina BDP-a. I da ne dolazimo uopće u tu sferu, ja ne volim ni izgovarati te scenarije, ali moramo biti spremni za sve - naglasio je Zdravko Marić.

Premda nije rekao, ministar je vjerojatno ciljao na to da je važno da gospodarstvo i zaposlenost ne padaju jer se time dolazi u opasnost od stagflacije, o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori u svijetu. Riječ je o izrazito teškoj situaciji u kojoj cijene i nezaposlenost rastu, a gospodarstvo stagnira ili pada.

image
Shutterstock

U svibnju porast 10,8 posto

Cijene u Hrvatskoj u svibnju su porasle 10,8 posto. Za toliko su sve cijene robe i usluga, od igle do lokomotive, i od usluga pedikera do brokera, veće nego u istom lanjskome mjesecu. Ne boli inflacija svakog jednako. Više boli one koji imaju male plaće i najveći dio svojih prihoda troše na hranu i režije, a manje one s plaćama kojima ni ova inflacija neće nauditi pa i ne pomišljaju na to koliko će puta objedovati u restoranima niti broje koliko će kava i pića popiti u kafićima.

Onima koji više imaju i više troše inflacija će pojesti više novca, ali ih neće boljeti jer imaju dovoljno da ih inflacija ne boli, a onima drugima s malim plaćama, a dvije trećine zaposlenih ne vidi onu famoznu tisuću eura prosječne plaće, inflacija će pojesti manje novca jer ga manje imaju i troše, ali će ih baš zato više boljeti jer im je svaka kuna velika. To su oni koji broje dane od prvog do posljednjeg u mjesecu i najviše troše na hranu, vjerojatno i više od 26 posto koliko hrana i bezalkoholna pića čine u potrošačkoj košarici.

Njih ne može razveseliti vijest da su cijene međunarodnih letova pale za 19 posto u svibnju, njih pogađa činjenica da je u svibnju sva hrana poskupjela 15,8 posto, da su kruh i brašno skuplji više od 25 posto, mlijeko 28 posto...

Rekorderi poskupljenja su ulja, kojima je cijena otišla naviše za 55 posto, dizel je skuplji gotovo za 39 posto, a benzin za 31 posto. Podsjetimo, Vlada je od 1. travnja spustila PDV s 13 na pet posto za svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, ulja i masti, dječju hranu, a s 25 posto na pet posto PDV na maslac i margarin... U svibnju su svi ti proizvodi kojima je PDV pao bili skuplji nego u istom mjesecu prošle godine. Ulja su skuplja 55 posto, maslac je skuplji 15 posto, a margarin 18 posto, govedina, teletina i piletina 21 posto...

Rast će još više

Čini se da je rast cijena svih prehrambenih proizvoda, goriva i energenata nezaustavljiv, a dr. Petar Vušković kaže da će cijene rasti sve dok je potražnja za robama i uslugama na ovoj razini.

- Iznos fiskaliziranih računa u prvoj polovici godine značajno premašuje isto razdoblje prošle godine. Dakle, ljudi troše, piju kave, jedu po restoranima pa trgovci i ugostitelji nemaju motiva smanjivati cijene. Zbog toga strategija smanjivanja inflacije smanjivanjem PDV-a nije uspjela. Sada se ECB okreće višim kamatnim stopama na kredite koje bi poskupile novac. To će smanjiti potražnju građana i poduzeća za kreditima i naposljetku ograničiti inflaciju na neku prihvatljivu razinu. Dolazi vrijeme skupljeg novca - navodi dr. Vušković.

image

Dr. sc Petar Vušković

Zeljko Puhovski/Cropix/Cropix

Poskupljenja u svibnju na godišnjoj razini

podaci su u postocima, podaci Državnog zavoda za statistiku

sva hrana 15,8

brašno 25,8

kruh 25,1

tjestenina 23,6

govedina i teletina 20,9

meso peradi 21,5

riba i plodovi mora 11

mlijeko 28,3

jogurt 22,6

sir 16,6

jaja 15,2

maslac 15,4

margarin 18,2

maslinovo ulje 10,4

ostala jestiva ulja 54,9

voće 6,5

povrće 8,7

krumpiri 17,6

šećer 17,4

kava 17,1

sokovi 8,4

vino 11,1

odjeća 9,6

obuća 7,4

električna energija 10,8

plin 20,1

butan i propan 50,6

dizel 38,8

benzin 31,4

restorani i kafići 12,5

hoteli, moteli i pansioni 38,7

bankovne i poštanske naknade 8

frizerski saloni i centri za uljepšavanje 6,3

usluge vodoinstalatera 10,5

usluge električara 12,3

usluge održavanja sustava grijanja 12,4

usluge soboslikara 12,9

usluge stolara 19,3

medicinske usluge 5,8

usluge specijalističke prakse 6,3

02. studeni 2024 19:34