StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNEMA NI NAJTANJIH

Čuvamo okoliš, ali što će biti s proizvodnjom? Hrvatska od 1. siječnja zabranjuje plastične ‘kese‘, čak i one biorazgradive. Proizvođači zabrinuti

Piše slobodna dalmacija
15. lipnja 2021. - 07:39

Od prvog dana iduće godine na blagajnama trgovina nećete moći kupiti tanke plastične vrećice, nego samo deblje i skuplje. Tanke se posve povlače iz upotrebe u Hrvatskoj od iduće godine, dok deblje vrećice, kao i one tanke u rolama za voće i povrće, ostaju i dalje u upotrebi zbog higijenskih razloga, piše Slobodna Dalmacija.

Za manje od mjesec dana, početkom srpnja, u Hrvatskoj i u ostalim članicama Europske unije zabranjeno je stavljanje na tržište plastičnih štapića za uši, jednokratnog plastičnog pribora za jelo i tanjura, slamki, štapića za balone, štapića za miješanje napitaka, te čaša i spremnika za hranu i napitke od ekspandiranog polistirena. Europskom direktivom o jednokratnoj plastici, čije odredbe Hrvatska uvodi u novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je trenutačno u saborskoj proceduri, ne traži se zabrana plastičnih vrećica, nego smanjivanje njihove upotrebe. Hrvatska se na zabranu odlučila svojevoljno.

Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore, rekla nam je da od 27 članica Europske unije mjeru zabrane laganih plastičnih vrećica ima njih sedam: Austrija, Belgija, Francuska, Italija, Njemačka, Grčka i Rumunjska. Sve te zemlje, osim Rumunjske, imaju izuzeće od zabrane za biokompostabilne vrećice, Italija dopušta i vrećice s udjelom reciklata, a Njemačka je uvela privremenu mjeru zabrane dok ne vidi njezin puni učinak. Pehnec Pavlović objašnjava da Hrvatska novim Zakonom o gospodarenju otpadom prenosi u zakonodavstvo dvije direktive – Direktivu o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš i Direktivu o ambalaži i otpadnoj ambalaži radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica.

Čak 1721 komentar

– Ove direktive ne zahtijevaju zabranu laganih plastičnih vrećica, nego njihovo smanjenje, i to na 90 vrećica po stanovniku do 2025. godine te 40 vrećica nakon 2025. Također zahtijevaju i uvođenje proširene odgovornosti proizvođača, to jest obvezu da proizvođači plate troškove odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja otpada, na što su oni spremni. No, u prijedlogu novog zakona i dalje je zabrana, iako je Hrvatska gospodarska komora predložila kvalitetan i održiv model kojim bi se omogućio povrat otpada i njegovo korištenje u proizvodnji novih vrećica. Model je u potpunosti kompatibilan s Europskom strategijom za plastiku u kružnom gospodarstvu i s Europskim zelenim planom i njime čuvamo radna mjesta – rekla nam je Pehnec Pavlović.

Dodaje da je Komora još 2014. izračunala da u Hrvatskoj potrošnja plastičnih vrećica po stanovniku iznosi oko 200 vrećica, što je tada predstavljalo srednju vrijednost potrošnje među državama članicama EU-a. Međutim, da bi se napravio pravi izračun i mogla napraviti usporedba, potreban je isti model izračuna u svim državama.

Nijedan od tih proizvoda koji će nestati od srpnja nije izazvao toliko polemike kao najavljena zabrana laganih plastičnih vrećica predviđena Prijedlogom zakona o gospodarenju otpadom, koji je trenutačno u saborskoj proceduri. Kad je u prosincu nacrt prijedloga tog zakona bio na javnoj raspravi, dobio je 1721 komentar, a više od 200 komentara odnosilo se na plastične vrećice. Protivnici i zagovornici zabrane vrećica imali su argumente o kojima vrijedi razmisliti.

Kao prvi su radna mjesta i tvrtke koje proizvode vrećice. Jasno je da će zabrana laganih vrećica u Hrvatskoj utjecati na njihovu sudbinu.

– Broj tvrtki koje proizvode plastične vrećice već se bitno smanjio, tako da danas govorimo o tridesetak proizvođača malih i srednjih tvrtki koje zapošljavaju oko 800 djelatnika. Na području potresom oštećene Sisačko-moslavačke županije djeluju četiri proizvođača, koji zapošljavaju stotinjak djelatnika. Što se tiče ostalih proizvoda koji će se zabraniti od 3. srpnja, njihov broj nije velik. Proizvođači će osjetiti ekonomsku štetu mjere zabrane, ali svoje će poslovanje prilagoditi novim zakonskim odredbama – kaže nam Pehnec Pavlović, koja ističe da su u ovoj djelatnosti većina proizvođača male i mikro tvrtke koje, da bi osigurale svoj opstanak, moraju ući u nove investicije, kupiti strojeve i opremu potrebnu za proizvodnju nekih zamjenskih proizvoda.

– Zbog toga je Hrvatska gospodarska komora zatražila financijsku pomoć proizvođačima laganih plastičnih vrećica za nošenje za potrebnu tranziciju, i to kroz sredstva Nacionalnog plana za oporavak i otpornost – kaže Pehnec Pavlović.

Ana Falak, direktorica granskih udruga u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ističe da zabrana laganih plastičnih vrećica direktno utječe na smanjenje proizvodnje i na radna mjesta u ovoj djelatnosti.

Prekratak rok

– Svako radno mjesto je važno, a kako bismo ih sačuvali, potrebno je i proizvođačima i radnicima osigurati prijelazni period. Radnici trebaju "upskilling", a proizvođači sredstva i planiranje ulaganja u nove tehnologije. Zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica prolongirana je do 1. siječnja 2022. Smatramo da je i to prekratak rok da bi se proizvodnja preorijentirala na nove tehnologije i da bi radnici usvojili za to potrebna znanja i vještine, tim više što još uvijek nije jasno poznat smjer koje bi to tehnologije ili proizvodi bili prihvatljiva zamjena plastičnim vrećicama. Nadležna tijela u tom dijelu nisu jasno komunicirala i dala signal koji bi proizvodi bili alternativa – veli Falak. Ukazuje na to da nije bilo ni jasnih signala o zabrani pa se nabava novih strojeva za proizvodnju plastičnih vrećica sufinancirala sredstvima iz europskih fondova, a neki strojevi nisu još niti amortizirani.

– Postavlja se pitanje zašto potičemo jednu djelatnost čiji ćemo proizvodni plasman onda ograničavati kroz zabranu – kaže Falak.

Hrvatska udruga poslodavaca u ožujku je apelirala na donošenje povoljnijih propisa, koji će istovremeno podržati obrtnike i druge domaće tvrtke proizvođače plastičnih vrećica i smanjiti potencijalni utjecaj na okoliš te je predložila da se, umjesto zabrane, propiše obvezan minimalni udio reciklata ili da se uvede tranzicijski period od pet godina za prelazak na nove tehnologije.

Pokušali smo razgovarati s nekima od tih proizvođača, no nisu bili za razgovor. Proteklih mjeseci upozoravali su na to da će zabrana vrećica koštati radnih mjesta, da je nevjerojatno da su neki od njih investirali novac u nabavu strojeva za proizvodnju biorazgradivih vrećica i za to još dobili sredstva iz europskih fondova, a sada se zabranjuje upotreba svih tankih vrećica, pa i onih biorazgradivih.

Zabranu plastičnih vrećica Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja brani time da se lagane plastične vrećice za nošenje, koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica za nošenje koje se troše, rjeđe ponovno upotrebljavaju od debljih plastičnih vrećica za nošenje i zbog toga brže postaju otpad.

– Zbog njihove male mase često izbjegavaju uspostavljene tokove otpada te često završavaju odbačene u okolišu, što je posebno opasno za vodeni okoliš. Trenutačne stope recikliranja laganih plastičnih vrećica za nošenje vrlo su niske te je zbog niza praktičnih i gospodarskih poteškoća teško očekivati da će u bliskoj budućnosti dosegnuti značajnu razinu – napisali su stotinjak puta u odgovorima na pitanja i komentare u javnoj raspravi. Ponovili su mnogo puta da je stopa recikliranja tih proizvoda vrlo niska i ne očekuje se da će se u budućnosti povećati, pa se čini da je resorno ministarstvo predalo oružje prije nego što je bitka započela.

Ana Falak kaže da se otpad ne reciklira i ne zbrinjava adekvatno i da EU preko direktiva nalaže državama članicama da nađu model za smanjenje otpada.

Ugradnja reciklata

– Hrvatska tom problemu želi doskočiti tako da spriječi nastanak otpada u njegovoj prvoj fazi – tako što će zabraniti stavljanje na tržište određenih proizvoda, u ovom slučaju to su lagane plastične vrećice debljine između 15 i 50 mikrona. Smatramo da je adekvatnije rješenje, koje bi doprinijelo ostvarenju zelenih ciljeva u okviru kružnog gospodarstva, da se proizvođačima propiše obvezan udio ugradnje reciklata u finalnom proizvodu i do 80 posto. Time bi se dio otpada ponovno vratio u proizvodni proces, što bi omogućilo dužu vrijednost proizvoda i optimiziralo korištenje sirovine. Takvi modeli funkcioniraju i u drugim državama članicama EU-a. Trenutno, na našem tržištu nalazimo plastične vrećice s udjelom od 80 posto reciklata, ali one su uvezene. Mi nismo sigurni zapravo hoće li ova zabrana donijeti pozitivne efekte i smanjiti udio plastičnih vrećica u otpadu – naglašava Ana Falak i ponavlja da Hrvatska nije probala sve ostale modele smanjenja otpada, nego je odmah krenula prema zabrani, a vrećice se mogu reciklirati. No, u Hrvatskoj nemamo sustav za recikliranje vrećica.

– Nije problem plastična vrećica, problem je naše ponašanje prema tom materijalu. Mi smo kao civilizacija, kao društvo, dokazali da se nismo sposobni nositi s problemima korištenja tog materijala, nismo sposobni razvrstavati otpad niti ići na recikliranje. Premda, da budemo realni, plastične vrećice su toliko lagane da je tu problem prikupljanja i recikliranja puno teži nego kod stakla ili papira – objašnjava Vjeran Piršić, predsjednik udruge "Eko Kvarner". Kaže da su najveće prijetnje Jadranskom moru klimatske promjene i plastika, te ističe da se mikroplastika može naći u kuhinjskoj soli koju kupimo u trgovinama.

– Plastika, koja stvara mehaničke probleme dupinima, pticama, kornjačama i drugim životinjama, povećava štetu kada postane mikroplastika koja već jest u našem prehrambenom lancu. Prema određenim studijama, račići krilovi pretvaraju mikroplastiku u nanoplastiku koja se može naći u našem tijelu kao plastični tromb. Problem je, blago rečeno, dramatičan. Pitanje je možemo li izbjeći ogromnu štetu ne samo za okoliš, nego i za ljudsku vrstu, i ova je zabrana nužna, na žalost ljudi koji će izgubiti posao, jer smo dokazali da nismo spremni suočiti se s problemom tako da vrećice koristimo više puta, tako da je odvajamo i recikliramo – tvrdi Piršić. Zabranu laganih plastičnih vrećica smatra početkom rješavanja problema, ali zabrana se nikako ne može smatrati rješenjem problema, te ističe da moramo čistiti plastiku koja je već završila u okolišu i ad hoc pokušati smanjiti pritisak nove plastike u okolišu, piše Slobodna Dalmacija.

– Ljudi ne shvaćaju i ne prihvaćaju da postoji problem. Dobro bi bilo kad bi ih ova zabrana potaknula na promjenu razmišljanja i ponašanja – kaže Vjeran Piršić.

Veći izvoz nego uvoz

Iz Hrvatske gospodarske komore kažu da, za razliku od većine ostalih članica EU-a, Hrvatska više izvozi nego uvozi plastične vrećice, te je u 2019. izvezla 15.775 tona, a uvezla 10.200 tona. Proizvodnja svih plastičnih vrećica je 2019. iznosila 26.586 tona, a 2020. godine smanjena je na 22.160 tona.

Prijedlog za odgodu do 1. siječnja 2025.

– Predložili smo da se mjera zabrane stavljanja laganih plastičnih vrećica na tržište primjenjuje od 1. siječnja 2025. – kaže Gordana Pehnec Pavlović, koja objašnjava da sadržaj prijedloga Zakona o gospodarenju otpadom, koji je u Saboru, ukazuje na to da prijedlog Komore o obveznoj ugradnji minimalnog udjela reciklata u lagane plastične vrećice nije prihvaćen, pa je Komora resornome ministarstvu dodatno predložila da se proizvođačima plastičnih vrećica osigura adekvatna financijska pomoć za investicije u nove tehnologije i nabavu opreme i strojeva, čime bi se omogućio nastavak poslovanja i zadržavanje radnih mjesta, te da se iz zabrane izuzmu biokompostabilne lagane plastične vrećice.

‘Plastificiranje‘ svijeta brzim ritmom

Onečišćenje plastikom pogađa čak i najudaljenija područja na planetu, s pet do 13 milijuna tona plastike za koje se procjenjuje da svake godine završe u oceanima. Proizvodnja i potrošnja plastike imaju dalekosežan utjecaj na okoliš, klimu i zdravlje ljudi tijekom cijelog njezina životnog ciklusa, od ekstrakcije i proizvodnje do odlaganja na kraju životnog vijeka. Globalna proizvodnja plastike u posljednjih 50 godina povećala se više od 20 puta, a procjenjuje se da će se ponovno udvostručiti do 2035. te učetverostručiti do 2050. godine. Plastična ambalaža čini 40 posto sve proizvedene plastike i obično je za jednokratnu uporabu. Stoji to u vodiču o jednokratnoj plastici Rethink Plastica, saveza vodećih europskih nevladinih organizacija i globalnog pokreta Break Free From Plastic, za čije je hrvatsko izdanje zaslužan Greenpeace Hrvatska.

16. studeni 2024 01:57