Zastupnici crnogorskog parlamenta jutros su sa 46 glasova za, 19 protiv i jednim suzdržanim, Vladu koju je predložio mandatar Milojko Spajić.
Rasprava o Spajićevoj vladi počela je nešto prije ponoći u parlamentu u kojemu je ukupno 81 zastupnik.
U novoj vladi su ministri iz Spajićevog Pokreta Europa sad, Demokrata Alekse Bečića koji je postao i potpredsjednik vlade zadužen za sigurnost, te Albanske nacionalne stranke i umjerenog prosrpskog SNP-a koji imaju po dva ministra.
Vladu je podržala prosrpska i proruska desnica čiji je čelnik Andrija Mandić prethodno izabran za predsjednika parlamenta, no nisu ušli u vladu. Njegova bi koalicija u vladu mogla ući početkom 2025. kad bi se prema njihovom sporazumu vlada trebala rekonstruirati.
Spajić je u obraćanju zastupnicima obećao da će u prvoj godini njegova mandata prosječna plaća u Crnij Gori biti 1000 eura, a da će minimalna mirovina već od svibnja iznostiti 450 eura.
Oporba je tijekom rasprave tvrdila da će Spajićeva vlada biti pod izravnom kontrolom prosrpske i proruske desnice.
"To znači da će 44. vlada biti entieuropska, anticrnogorska i proruska", naveo je Danijel Živković iz Demokratske partije socijalista.
Milojko Spajić bio je ministar financija u prvoj vladi nastaloj nakon što je u kolovozu 2020. Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića nakon 30 godina prvi puta poražena na izborima.
Tijekom jednogodišnjeg mandata, zajedno s tadašnjim ministrom gospodarstva, a sada predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, proveo je program "Europa sad", kojim su minimalnu plaću u Crnoj Gori povećali s 220 na 450 eura.
Na krilima tog populističkog poteza Spajić i Milatović formirali su političku stranku Pokret Europa sad, koja je pobijedila u lipnju na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.
Dva mjeseca ranije u travnju, Milatović je porazio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.
U životopisu Milojka Spajića navodi se da je 36-godišnjak studije završio u Japanu i Kini, a da je magistrirao u Francuskoj.
Radio je u Tokiju i Singapuru, u globalnoj bankarskoj grupaciji Goldman Sachs i bio partner Venture Capital fonda u Singapuru.
Spajićev prvi diplomatski susret trebao bi biti s predsjednicom Ursulom von der Leyen, koja trenutno boravi u Podgorici.
Također, prva odluka koju bi Spajićeva vlada trebala donijeti je odgađanje popisa koji je trebao početi u srijedu za 30 dana.
Odgađanje popisa tražila je procrnogorska oporba koja tvrdi da je na sceni etnički inženjering kojim se želi "posrbiti" Crna Gora.
Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo je u ponedjeljak navečer u Podgorici zbog izbora četničkog vojvode Andrije Mandića za predsjednika skupštine Crne Gore.
Sudionici prosvjeda nosili su i transparente s porukama "Vučiću, džukelo slomit ćes zube na Crnoj Gori", "Izgubismo Drugi svjetski rat", "Ne četničkoj vladi".
Jedna od organizatorica skupa Jelena Marković iz Liberalne partije rekla je da je izbor Mandića pokazatelj urušenih državnih institucija u Crnoj Gori.
"Četnički vojvoda pripada strani koja promovira mrak kroz klerofašizam, nacionalizam... Branit ćemo i obraniti Crnu Goru", rekla je Marković.
Ona je kazala da Srpska pravoslavna crkva i Srbija kradu crnogorsku historiju i kulturu, a "to je zločin prema slobodarskom crnogorskom narodu".
"U Srebrenici se dogodio genocid, a to i ovdje rade, samo ne puškom. To je kulturni genocid. EU i NATO moraju nas zaštititi i ne smiju više gurati glavu u pijesak...Mi nismo Srbi i nikad nećemo biti", rekla je Marković.