Medicinske sestre i tehničari uskoro će obavljati liječničke preglede za što će najprije biti educirani, ali i plaćeni. Inicijator te novine je Hrvatska komora medicinskih sestara, a predsjednica dubrovačko-neretvanske podružnice Komore, Snježana Busančić, naglašava prednosti ‘medicinskih sestara specijalistica‘.
- Medicinske sestre su osposobljene za puno toga što je izvan naših kompetencija, ali nam zakonski okvir to ne dozvoljava obavljati. Školujemo se na preddiplomskom i diplomskom studiju, na diplomskom studiju, na četvrtoj i petoj godini, osobito na studiju Kliničko sestrinstvo, proširujemo svoja znanja što se tiče kliničkog dijela i uz ovo što se sad priprema, uz još dodatnu usku edukaciju bit ćemo osposobljene raditi postupke koje sad isključivo rade liječnici, na primjer, ultrazvuk srca, neki postupci u hematologiji ili u transfuziologiji gdje sestre rade s krvnim pripravcima. Uz dodatnu specijalizaciju dobit će kompetencije da mogu davati krvne pripravke. Taj dio specijalizacije će proširiti naše kompetencije i samim tim će liječnicima smanjiti jedan dio posla koji ćemo moći obavljati mi sestre i tehničari, puno će se brže moći obavljati neke zdravstvene usluge. Ministarstvu zdravstva je i cilj da se mi aktiviramo u tom dijelu pružanja zdravstvenih usluga, pojašnjava Busančić te nastavlja:
- Školovanjem dobijemo određene kompetencije, ali u Zakonu u sestrinstvu su te kompetencije jako šturo opisane i s ovim specijalizacijama idu izmjene Zakona o sestrinstvu i ići će izmjene Zakona o liječništvu ba bi nam tako zakonodavac dao zakonsko pravo da, sukladno određenim kompetencijama, možemo odrađivati neke postupke. Sad se puno priča o specijalizacijama u hitnoj službi, to su prve specijalizacije koje idu. Na primjer, u Timu 2 koji je tim bez liječnika ide kolega medicinski tehničar i vozač. Ako se nađu na terenu, kolega medicinski tehničar zna kako će odraditi reanimaciju, zna koje lijekove treba dati, on to sve zna i može napraviti, međutim, ne smije jer mu zakon to ne dozvoljava. S ovom specijalizacijom, njemu će zakonodavac omogućiti da on to može napraviti. Specijalizacije će trajati godinu dana, imat će teoretski i praktični dio te će se na kraju dobiti specijalizacija za određenu djelatnost. Ustanova će odrediti koja joj je specijalizacija potrebna i onda će Ministarstvo odrediti hoće li odrediti tu specijalizaciju i u kojem broju. To će biti po natječaju, prijavit će se tko želi, postojat će određeni rang na osnovu kojeg će se to birati. Minimalno obrazovanje za tu vrstu specijalizacije jer prvostupništvo, a medicinska sestra ili tehničar sa srednjom stručnom spremom neće moći ići na tu vrstu specijalizacije, kaže predsjednica županijske HKMS-a.
Napominje Busančić kako medicinske sestre i tehničari specijalisti neće postavljati dijagnoze, to će i dalje raditi liječnici tako da razlog za bojazni nema, a od specijalizacije će profitirati i sestre i tehničari, liječnici i pacijenti, što je i cilj svega.
- S pacijentima će se provesti više vremena, uputit će ih se bolje u neke pretrage, imat ćemo više vremena nego što liječnici imaju sad. Prve specijalizacije kreću krajem svibnja na razini Zavoda za hitnu medicinu, prijave su već odrađene, a što se tiče ostalih, još sve nije do kraja definirano i završeno, još je u procesu rada, pojašnjava Busančić.
Iz sindikata blagonaklono gledaju na inicijativu, a potvrđuje to i predsjednik dubrovačke podružnice Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara Ivan Večerin.
- Pozdravljamo svako unaprijeđenje naše struke, smatramo da je to korak naprijed i da to nije nikakva ‘novost‘, nismo ‘izmislili toplu vodu‘, takav je trend svugdje u svijetu – od Skandinavije, Amerike, Njemačke, Austrije... Svi uvode specijalizaciju za medicinske sestre i drago mi je da držimo korak sa zapadnim zemljama i da idemo naprijed. Što se tiče pacijenata, vjerujem da će biti dobro, mnoge stvari bit će puno dostupnije zato što će neke pretrage preuzeti sestre. Naravno, to neće biti sestra koja je ostala na osnovnoj edukacija, ona će se dodatno educirati za raditi određene pretrage, proći će određenu edukaciju tako da će pacijent ostati u sigurnim rukama, poručuje Večerin.
Predsjednik KoHOM-a (Koordinacija obiteljske medicine) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dr. Orsat John, skeptično gleda na novu inicijativu, obrazložio je i zašto.
- Kao opcija kojom bi se rasteretili liječnici, to svakako ima smisla, međutim, dok postignete adekvatan stupanj edukacije medicinskih sestara ili tehničara, potrebno vam je dosta vremena, opet će proteći nekoliko godina, ne rješava nikakav problem u skoroj budućnosti. Druga stvar, i dalje zahtjeva izdavanja države jer to treba financirati, a treća stvar, ionako i ovako nemate dovoljno sestara i medicinskih tehničara, znači, sve to treba platiti. Bolje da se stimuliraju liječnici jer Hrvatska ulaže u školovanje liječnika, ali školovanje liječnika za Europsku uniju zato što svi bježe vanka. U zadnjih nekoliko godina je tisuću i nešto liječnika otišlo prema Europskoj uniji i tko zna koliko je otišlo medicinskih sestara i tehničara. Bilo bi bolje da država ulaže više u postojeći kadar i zadržavanje školovanog kadra u Hrvatskoj nego da ide na rješenja na koja će se vjerojatno potrošiti abnormalni novci, a pitanje je što će se od toga dobiti s obzirom na općenito komplicirani hrvatski administrativni sustav, a da ne kažem zdravstveni administrativni sustav, komentira dr. John te dodaje:
- Podržavam ideju, ali opet se tu educira postojeći kadar kojeg nema dovoljno. Rješenje je da stimulirate da vam se zaposle novi ljudi, da dođu novi ljudi, mi smo u kroničnom manjku, što medicinskih sestara, što tehničara, što liječnika i to je stvar koju treba rješavati, a ne raditi nekakvo solomonsko rješenje. Da je sustav posložen kako treba i ima dovoljno liječnika i sestara, apsolutno bih podržavao tu ideju jer bi se događalo kao i vanka – da liječnik praktički radi samo svoj posao, a ne da je i pravnik, i administrator, i medicinska sestra, a da medicinska sestra radi samo svoj posao, a nije da je i administrator i medicinska sestra i sve ostalo što, nažalost, u Hrvatskoj jest, a što ne bi trebala biti, zaključuje dr. John.