Tijekom vikenda na snagu je stupilo proširenje europskih sankcija prema režimu Vladimira Putina koje podrazumijeva zabranu direktnog uvoza dizel goriva iz Rusije. Još je prerano za detaljnu procjenu učinaka te mjere, ali dojam je kako ona teško može utjecati na smanjivanje ukupnog ruskog izvoza, što bi trebao biti cilj sankcija, dok bi mogla uzrokovati dizanje cijena goriva koje pokreće europsku ekonomiju. EU je, naime, najavila embargo na rusku naftu te potom embargo na dizel gorivo iz Rusije, ali i kod nafte i dizela ne radi se o apsolutnom zaustavljanju trgovinskih tokova.
Sad eksperti prate kakve će tržišne posljedice imati embargo na direktni uvoz dizela iz Rusije te se čini kako ipak neće doći do nestašica na europskom tržištu, ali moglo bi doći do novih poskupljenja. Razlog za to čini se pomalo apsurdnim: Rusija sad izvozi šest puta više nafte u Indiju, nego prije rata u Ukrajini, a značajni dio te nafte indijske rafinerije prerađuju u dizel koji pak prodaju na europskom i nešto manje američkom tržištu. Indijske rafinerije zarađuju na višim maržama, EU je izbjegla nestašicu, ali ta prerada nafte u dizel u dalekoj Indiji sa sobom će donijeti nižu učinkovitost cijelog lanca opskrbe koja se, prije ili kasnije, mora ugraditi u cijene.
Trenutačno je izvoz ruske nafte u Indiju porastao na čak 1,6 milijuna barela dnevno. Drugim riječima, Rusija nastavlja izvoziti naftu i zarađuje, indijske rafinerije prerađuju tu naftu te zarađuju jako dobro, a Europa uvozi dizel iz Indije, što smanjuje učinkovitost tržišta.
Europske administracije nadaju se da su potencijalni problem rasta cijene dizela riješile tako što su limitirale cijenu dizela na 100 dolara za barel, ali je prerano za reći hoće li probijanje te cijene dovesti do nestašica te - još viših cijena na EU tržištu.
Ne treba misliti da Indija kupovinom pa preradom ruske nafte krši zapadne sankcije. Naime, prema pisanju Bloomberga, zbog uključivanja indijskih rafinerija u lanac opskrbe Europe dizelom nitko na Zapadu ne kritizira Indiju. Zapad istodobno pokušava sniziti prihode Rusije od izvoza energenata, ali podjednako želi osigurati sigurnu opskrbu zapadnih tržišta te Sjedinjene Države i EU svjesno puštaju da indijske rafinerije postaju nova važna točka u globalnoj trgovini naftnim derivatima, piše Jutarnji list
"Dužnosnici američkog ministarstva financija imaju dva glavna cilja: održati dobro opskrbljeno tržište i lišiti Rusiju prihoda od nafte. Svjesni su da indijske i kineske rafinerije mogu zaraditi veće marže kupnjom ruske sirove nafte po sniženim cijenama i izvozom proizvoda po tržišnim cijenama. Slažu se s tim", izjavio je za Bloomberg Ben Cahill, viši suradnik Centra za strateške i međunarodne studije, think tanka iz Washingtona.
"Indija je neto izvoznik rafiniranih proizvoda i velik dio toga ići će na Zapad kako bi se ublažila trenutna nesreća. Prilično je jasno da sve veći udio sirovine koja se koristi za ovaj proizvod potječe iz Rusije", kaže pak Warren Patterson, singapurski voditelj robne strategije u ING Groep NV.
Trenutačno Indija dnevno šalje blizu 90 tisuća barela benzina i dizela u New York, dok prema Europi isporučuju po 172 tisuće barela dizela s niskim udjelom sumpora.
Pomalo je nejasno u kojoj mjeri, zbog svjesnog puštanja Zapada da ruska nafta preko indijskih rafinerija stiže indirektno kao dizel ili benzin na europska i američka tržišta, ima smisla inzistirati na sankcijama ako se ruski izvoz nastavlja, a može dovesti do dizanja cijena na zapadnim tržištima. Ako se posao s izvozom prerađene ruske nafte u dizel prema EU ili SAD-u pokaže isplativim (a hoće), Indija će povećavati uvoz ruske nafte, s kojom inače zadovoljava oko 85 posto domaćih potreba.
Izvozeći dizel u EU i SAD, Indija ne krši sankcije sve dok poštuje limit cijene, a članice G7 zapravo podržavaju preradu ruske nafte u indijskim rafinerijama jer moraju voditi računa o sigurnosti opskrbe. Indija se još nije izjasnila namjeravaju li na duži rok poštivati limit cijene za dizel koji je odredila EU, ali ne čini se logičnim da će u slučaju rasta cijene ruske nafte pristati na gubitke u svojim rafinerijama.
"Spremnost Indije da kupi više ruske sirove nafte po većem popustu značajka je, a ne pogreška, u planu zapadnih zemalja da Putinu nametnu ekonomsku bol, a da ju ne nametnu sebi", objasnio je za Bloomberg Jason Bordoff, bivši savjetnik u Obaminoj administraciji.
Rusija pokušava izbjeći zapadne sankcije preusmjeravajući izvoz sirove nafte u Kinu, Indiju i Tursku. Rade na produživanju naftovoda prema istočnim tržištima, a sastavili su i ogromnu "crnu" flotu tankera kako bi izbjegli limitiranje cijena preko zabrane osiguranja prijevoza nafte skuplje od 60 dolara.
Treba voditi računa kako Rusija uspijeva dnevno i dalje proizvoditi oko 10 milijuna barela nafte dnevno, ali su u zadnja dva mjeseca i nakon stabilizacije zapadnih energetskih tržišta te pada cijena (a ne zbog sankcija), ipak zapali u probleme. U prosincu 2022. smanjena je vrijednost ruskog izvoza nafte za 4 milijarde dolara u odnosu na isti mjesec 2021. godine, dok su u siječnju 2023., prema priznanju ruskog ministra financija, zabilježili 46-postotni pad ukupnog prihoda od izvoza nafte i plina u odnosu na lanjski siječanj. Treba voditi računa da su još u prošlom siječnju već značajno rasle cijene energenata zbog rasta geopolitičke napetosti.
Rusija je u problemima zbog lošeg planiranja; prosječna cijena prema Urals benchmarku u siječnju bila je 49,48 za barel, a oni su proračunske projekcije radili uz hipotetsku cijenu od 70 dolara za barel. Rade li Rusi lošim financijskim planiranjem, uz rast troškova rata, snažnije protiv samih sebe, nego što to uspijeva Zapad svojim sankcijama?
Kod nafte, EU je limitirala cijenu ruske na 60 dolara, a prema procjenama MMF-a, takav limit cijene teško može utjecati na ukupne trgovinske volumene Rusije. MMF stoga čak predviđa rast ruskog gospodarstva u 2023. od 0,3 posto, što je stagnacija, ali opet bolje nego MMF-ove projekcije za Njemačku ili Britaniju, donosi Jutarnji list
Rusija je tijekom 2022. uspjela povećati količinu izvezene nafte za 2 posto, dok je vrijednost tog izvoza porasla 20 posto te je, procjenjuje Međunarodna agencija za energiju, tako dosegla 218 milijardi dolara. Dodatno je Rusija na plinu zaradila 138 milijardi dolara, što je povećanje tijekom 2022. u odnosu na 2021. godinu od 80 posto.