StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetMIŠLJENJE STRUČNJAKA

ANDREJ TRAMPUŽ Za ponovno obolijevanje puno je opasnija obična sezonska gripa nego koronavirus, imunitet kod korone puno je dulji nego kod gripe

Piše Ivica Marković/SD
19. listopada 2020. - 13:22
Nedavna vijest koja je izišla u svjetskim medijima zaintrigirala je javnost. Naime, u SAD-u je utvrđeno da je jedan 25-godišnjak drugi put obolio od koronavirusa, s time da su mu simptomi drugi put bili kudikamo teži.

Imao je obostranu upalu pluća i bio je životno ugrožen, dok je prvi put "prošao lišo". Na sreću, preživio je i drugo obolijevanje. To je bio službeno peti zabilježeni slučaj reinfekcije koronavirusom, piše Slobodna Dalmacija.

Da se ne radi o alarmantnoj stvari, mišljenja su dvojica svjetski eminentnih liječnika i znanstvenika: prof. dr. sc. Stipan Jonjić, vodeći hrvatski imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, i prof. dr. sc. Andrej Trampuž, specijalist infektologije i interne medicine iz berlinske bolnice Charite.

NIŠTA NEOBIČNO

Njih dvojica se slažu da je u svijetu isuviše mali broj ponovno inficiranih u odnosu na broj oboljelih i da se od toga ne treba stvarati panika.

image
CROPIX


– Ponovna infekcija novim koronavirusom nije ništa neobično i ona će se događati, pogotovo nakon nekog odmaka od početne infekcije. Naime, normalna je stvar da koncentracija protutijela s vremenom pada, a jedino protutijela mogu spriječiti ponovnu infekciju, napose protutijela koja se nalaze u sluznici našega dišnog sustava.

To ne znači da će takva osoba oboljeti jer će imuni odgovor brzo reagirati na sekundarnu infekciju istim virusom, tako da takva infekcija može proći nesimptomatski. To znači da imuni odgovor, ne samo onaj posredovan protutijelima, već prije svega imuni odgovor posredovan imunim stanicama specifičnim za ovaj virus (stanična imunost), mogu lokalizirati infekciju i ništa strašno se neće dogoditi.

Drugo je, pak, pitanje je li imunološko pamćenje na ovaj virus dostatno kvalitetno ili je zbog osobitosti ovog virusa to imunološko pamćenje oslabljeno i kao takvo nedovoljno štiti od ponovne infekcije. Osobno ne znam odgovor na to pitanje, ali mi se čini da je broj ljudi s ponovnim infekcijama isuviše mali u odnosu na ukupan broj ljudi u svijetu koji su preboljeli infekciju, tako da za sada ne vidim razloga za bojazan. Moguće objašnjenje za ponovnu infekciju je da ljudi koji su ponovno dobili infekciju i popratnu bolest imaju neku imunosnu nedostatnost, ali to tek treba utvrditi kroz daljnja istraživanja – rekao je prof. dr. sc. Stipan Jonjić.

Brojka do sada službeno pozitivnih osoba na koronavirus u svijetu jučer ujutro je prešla 40 milijuna i više od 1,115 milijuna umrlih.

– Ako na svijetu imamo tri ili pet osoba koje su se ponovno inficirale koronavirusom, to je zaista zanemariva brojka u odnosu na do sada broj pozitivnih. To nije opasno jer to znači da se 99,999... posto ljudi nije ponovno zarazilo i zbog toga možemo biti mirni. I kod drugih infekcija osobe se znaju više puta zaraziti, kao kod vodenih kozica (varičela). U svojoj sam karijeri imao ljude koji su se tom zaraznom bolešću zarazili dva puta. Dakle, to nam sada nije problem.

Problem bi bio da se od 40 milijuna pozitivnih na koronavirus, tko zna koliko milijuna ponovno zarazilo. E, to bi značilo da je imunitet na tu bolest kratak. I onda bi bilo upitno i djelovanje cjepiva, koje svi željno iščekujemo – kazuje prof. dr. sc. Trampuž.

IMUNITET I CJEPIVO

Trampuž napominje da kod SARS-a i kod MERS-a nije zabilježen ni jedan slučaj ponovne infekcije pacijenata.

– Za ponovno obolijevanje puno je opasnija obična (sezonska) gripa nego koronavirus. Naime, imunitet je kod korone puno dulji nego kod gripe, jer gripa ima puno više sojeva. Dakle, uvijek, u svim dijelovima svijeta, ima ljudi kojima je imunitet lošiji, koji se lakše razbolijevaju i koji su podložniji ponovnom inficiranju – govori prof. dr. sc. Trampuž, donosi Slobodna Dalmacija.

image
CROPIX


Zanimalo nas je hoće li i takvim osobama pomoći cjepivo koje se očekuje krajem ove godine.

– Pitanje je hoće li im pomoći cjepivo odmah nakon prvog cijepljenja ili će takve pacijente trebati ponovno cijepiti, jer nakon prvog cijepljenja nisu stvorili antitijela. Recimo, ja sam u svojoj karijeri infektologa imao pacijente koji su bolovali od hepatitisa B i koji nisu nakon cijepljenja razvili protutijela.

Takve smo pacijente morali cijepiti i po nekoliko puta, a sjećam se jednoga kojeg smo morali cijepiti osam puta da bi stekao imunitet na hepatitis B. Tek nakon osmog puta on je stekao imunitet. Ali, na svu sreću, takvih je ljudi malo – zaključuje prof. dr. sc. Andrej Trampuž.
Kako nam je već prije u jednom od tekstova rekao dr. Trampuž, cjepivo koje se krajem godine očekuje na svjetskom tržištu ima učinkovitost 80 posto i nisu zabilježene neke veće i značajnije nuspojave.
15. studeni 2024 10:30