Gotovo već godinu dana strepimo zbog rata u Ukrajini, koji je uzrokovao poremećaje na globalnom tržištu, drastično su skočile cijene energenata, pa potom cijene hrane i ostalih svakodnevnih potrepština, a onda se svako toliko pojave najave nestašica na policama u prodavaonicama, piše Slobodna Dalmacija.
Koliko god smo ljuti na rast cijena, ipak moramo reći da do sada nismo osjetili nikakve nestašice niti se trebamo brinuti zbog toga.
Američki medij "EatThisNotThat" najavio je drastične nestašice pšenice, mlijeka, kukuruza, suncokretova ulja, govedine i još nekoliko proizvoda, poput konzervirane hrane i narančina soka, ali odmah moramo naglasiti kako pogled s velikog kontinenta, s druge strane Atlantika, nije isti kao europski te da nestašice navedenih proizvoda kod nas neće biti.
Samo trenutačni poremećaji
Predviđanja američkih analitičara odmah je demantirao Branko Bobetić, direktor "Croatiastočara", gospodarskog interesnog udruženja za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane.
Procjenjuje da neće biti nestašice govedine, najprije zato što je lani kod nas proizvodnja bila veća nego prethodne 2021. godine. Doduše, goveđeg je mesa za pet posto manje, ali zato što se živa stoka izvozila.
Ni jaja ne bi smjelo nedostajati u ovoj godini, dodaje Bobetić te podsjeća da su se tu dogodili neki tržišni poremećaji zbog ptičje gripe u Europi – u Poljskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj, gdje su morali uništavati cijela jata. Proizvodnja jaja je i bez toga došla u tešku situaciju zbog povećanih troškova, skočile su cijene energenata, a potom i hrane za gotovo 60 posto.
Mnogi manji uzgajivači odustaju od proizvodnje jaja upravo zbog toga, ali ipak, kaže Bobetić, nestašica se ne bi smjela dogoditi, možda tek trenutačni poremećaj. To može rezultirati većim cijenama, s kojima smo se već suočili prije koji mjesec, kad su jaja poskupjela negdje i do 50 posto.
Ni Zvonimir Širjan, predsjednik udruge Baby Beef – udruge za tov i uzgoj junadi, ne vidi razloge za nestašicu u 2023. godini. U Europi je pala proizvodnja, možda i do 15 posto, ali to ne može uzrokovati nestašicu.
Hrvatska proizvodi i zadovoljava 80 do 85 posto hrvatskih potreba u proizvodnji junećeg mesa, no, podsjeća Širjan, 40 posto od toga odlazi u izvoz. Nažalost, razlika se nadomješta uvozom, uglavnom mesa lošije kvalitete iz Nizozemske, Njemačke, Poljske, u posljednje vrijeme i Italije, nešto iz Francuske, kaže Širjan.
Ekološko smanjenje proizvodnje
Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj lani je pala za oko devet posto, a ionako s ugojem svinja nismo samodostatni jer pokrivamo tek oko 50 posto hrvatskih potreba, kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.
U sektoru se događaju turbulencije, proizvodnja se ne povećava, ne grade se novi kapaciteti..., ali svejedno Kuterovac smatra kako neće biti nestašica jer u Europi ima viškova svinjskog mesa. Čak su iz ekoloških razloga lani smanjili proizvodnju za oko 10 posto pa opet imaju više od svojih potreba.
U Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj, Španjolskoj i Mađarskoj moraju smanjiti proizvodnju zbog enormne emisije dušika kod uzgoja svinja.
– Evo za usporedbu, Hrvatska uzgoji milijun svinja, a Danska 20 milijuna tovljenika. Danci uzgoje 300 posto više od svojih potreba i Europa ima za cilj da im proizvodnja bude na razini samodostatnosti – kaže Kuterovac.
Imat ćemo i pšenice i kruha i suncokretova ulja u 2023. godini i nestašice nas ne trebaju brinuti. Potvrdila nam je i Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, te podsjetila kako već godinama imamo veću proizvodnju žitarica nego što su naše potrebe.
Milijun tona pšenice
Pšenice proizvedemo dva puta više od naših potreba. U posljednje dvije godine požnjeli smo milijun tona, a naše potrebe su između 400.000 i 450.000 tona.
Tako je i sa suncokretom, jer proizvodnja raste i prinos je dva puta veći od naših potreba. Doduše, "zlatna" zrna idu u izvoz pa se proizvede manje ulja nego što su naše potrebe, ali ni to ne znači da će nedostajati suncokretova ulja u našim dućanima.
Nestašica neće biti, ali kakve će biti cijene, nitko ne može predvidjeti. To je ono što nas najviše brine u ovoj godini.