Tajanstveni nestanak Splićanina Mateja Periša (27) u Beogradu aktualizirao je problem nestalih osoba koji, dok se ne dogodi incident i privuče golemu medijsku pozornost, prolaze "ispod radara" i bez većeg zanimanja javnosti. Međutim, kompleksni problem osoba kojima se izgubi trag to je veći jer godišnje na području Hrvatske nestaje više stotina osoba. Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da na krajnjem jugu Hrvatske iščezne prosječno jedna osoba mjesečno, o čemu zamjenik načelnika PU dubrovačko- neretvanske Miro Bajo kaže:
Zahtjevne potrage
- Na području naše Policijske uprave do danas bilježimo 454 prijave nestalih hrvatskih i stranih državljana s prebivalištem na području Dubrovačko-neretvanske županije. Među njima je 17 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, a još uvijek nije pronađeno 57 osoba, za njima još tragamo.
Izazov u svim potragama za nestalim osobama je što prije prikupiti relevantne informacije kako bi se s traganjem započelo što prije i kako bi se aktivnosti usmjerile u određenom pravcu, sve s ciljem da se nestala osoba pronađe živa i neozlijeđena. Katkad treba razjasniti je li nestanak povezan s kaznenim djelom i moguće razloge nestanka. Najzahtjevnije su potrage koje iziskuju djelovanje na kopnu i moru, kad se maksimalno koriste ljudski, tehnički i informacijski resursi policije, Gorske službe, Lučke kapetanije, vatrogasaca i lovačkih udruga a unatoč tome ne rezultiraju pronalascima. Imali smo više složenih potraga na području Dubrovnika, Korčule i Konavala, a na području naše PU godišnje se prijavi oko 15 nestalih osoba - kaže Bajo.
Ističe kako je respektabilan podatak o 382 pronađene u odnosu na 452 nestale osobe, što je učinkovitost potrage 85 posto. Nestalom osobom smatra se ona čiji se nestanak prijavi policiji. Prijavu može bilo tko podnijeti ako postoji opravdana opasnost da se toj osobi nešto dogodilo ili zabrinutost za njezin život i zdravlje.
To su osobe koje su se iz svog mjesta prebivališta ili boravišta udaljile neuobičajeno po životne navike, ponašanje i profesionalne aktivnosti. Policija ističe kako većina nestaje svojevoljno, a najčešći razlozi su narušeni obiteljski i partnerski odnosi, financijski problemi i dugovi i preuzimanje novog identiteta. Djeca i maloljetnici najčešće nestaju zbog avanturizma i skitnje, neposlušnosti, mladenačkog bunta i nesretne ljubavi, ali i zbog neuspjeha u školi te bolesti. Iz odgojnih se ustanova često bježi zbog problema adaptacije, nepoštivanje autoriteta i poremećaja u ponašanju, izbjegavanja odgojne mjere, utjecaja vršnjačke grupe ali i zbog počinjenja kaznenog djela.
Nestanci su katkad posljedica prirodnih nepogoda te nesreća kod planinarenja, ronjenja, ribolova, speleoloških i aktivnosti lova te trajne ili privremene duševne bolesti. Neke su osobe nestale kako bi na teško dostupnim mjestima počinili samoubojstvo ili su postali žrtve teških kaznenih djela kao ubojstva, otmice, trafickinga, zlostavljanja ili trgovine organima.
Slučaj Lapthorne
Podsjetimo ovom prigodom na neke od nestanaka zbog kojih se Dubrovnik našao u središtu pozornosti šire javnosti. Prvenstveno je to odnosi na nestanak australske backpackerice Britt Lapthorne (21) 18.rujna 2008. na predjelu Pila. Nakon 20-dnevne potrage njezino tijelo pronađeno je u moru ispod Boninova. Rekordni broj nestanaka zabilježen je 2009. kad se poslije ponoći, po izlasku iz kafića u Bourbon streetu, finski turist (32) na Boninovo poskliznuo nakon što je prekoračio ogradu da bi mokrio.
U kolovozu te godine prijavljen je nestanak australskog Hrvata K.K. Medanića (39) iz Cavtata koji je ubrzo živ pronađen, ali ne i Zagrepčanin Vinko P. (84) kojeg su na obroncima 514 metara visokog brda Veliki Grad na Mljetu mrtvog pronašli češki izletnici. Gužvu je stvorila i lutanju sklona Francuskinja Michelle Bouillot (33) nestavši 2011. nakon što je prenoćila u hpotelu Argosy. Policiju je uzbunio njezin mladić jer mu se danima nije javljala, da bi je policija u Čilipima pronašla i upoznala s potragom, ali je nisu imali osnova zadržati te se Michelle udaljila u nepoznatom smjeru.
Njemački pokeraš i švicarski planinar
Upravo su nestanci stranih državljana pobudili najveće zanimanje javnosti, a Nijemac Philipp Ferdinand Hochhuth (24) je 26. svibnja 2013. nestao na Pločama i još se vodi kao nestao! Mladić je došao na turnir pokera, a pod snažnim uticajem alkohola netom prije nestanka se oko 3,30 po ponoći čudno ponašao, pokušao udariti mladu Dubrovkinju (35), valjao se po kolniku autobusnog stajališta te skakao i plesao po krovu VW golfa, da bi dotrčao do 2 metra visokog zida tarace restauranta iznad mora koje se pjenilo od jakog šiloka i skočio na stijene, nakon čega mladića s baby faceom više nitko nije vidio.
Do dana današnjeg ništa se ne zna o sudbini švicarskog državljanina Adolfa Husler koji je početkom kolovoza 2016. predvečer nestao u Konavoskim brdima. Nestanak tada 49-godišnjaka prijavila je supruga, spominjali su se financijski problemi, te neobična činjenica da je Švicarac, inače iskusan planinar, u brda otišao bez mobitela.
Među nestancima novijeg datuma prisjetimo se 2020. godine i nestanka iz veljače na predjelu Lapada. Zadnji je put tad na Masarykovom putu viđen Tomislav Kapović (53) dok je u svibnju, također u Lapadu, nestao Cavtaćanin Martin Hrćan (67). Iste te godine u srpnju, ali u Bibinju kod Zadra, izgubio se trag našem sugrađaninu Michaelu Wolfu (27).