Ništa od optužnice pa tako ni od suđenja četvorici mladića koji su sredinom kolovoza uhićeni pod sumnjom da su silovali i bludničili nad 16-godišnjakinjom u parku iznad Tomićeve ulice u srcu metropole.
Naime, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u navedenom je slučaju provelo temeljitu istragu iz koje je proizašlo da nema dokaza da su osumnjičenici počinili teška kaznena djela protiv spolne slobode pa je istraga obustavljena. Potvrdili su to Jutarnjem listu iz tužiteljstva.
"Nastavno na vaš upit, možemo vam odgovoriti da je u predmetu za koji pitate Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu provelo istragu protiv četvorice okrivljenika, hrvatskih državljana, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela protiv spolne slobode iz članka 154. stavak 2. i dr. Kaznenog zakona.
Nakon provedene istrage, a na temelju rezultata provedene istrage, doneseno je rješenje kojim je istraga obustavljena sukladno članku 224. stavak 1. točka 4. Zakona o kaznenom postupku", odgovorili su nam iz Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu. Dakle, nakon ispitanih niza svjedoka te iz obrana osumnjičenih kao i vještačenja, ali i iz snimaka videonadzora, nije ostavljeno dovoljno mogućnosti Državnom odvjetništvu da podigne optužnicu nego se moralo odustati od kaznenog progona.
Riječ je o slučaju od 12. kolovoza u kasnim večernjim satima koji je zaprepastio javnost nakon što je dospio u medije. Prema navodima kaznene prijave koja je uslijedila nakon tog druženja u parku u centru Zagreba, kako smo već pisali, nemili događaj u mrklom mraku zbio se tijekom druženja jednog srednjoškolca i njegova 22-godišnjeg prijatelja s maloljetnicom, a kako su tamo bila i druga dvojica muškaraca u dobi od 30 i 31 godinu, policija je svu četvoricu uhitila. No za razliku od potonjeg starijeg dvojca, koji je bio prijavljen za bludne radnje pa su nakon ispitivanja pušteni da se brane sa slobode, maloljetnik i njegov prijatelj su zbog navodnog silovanja pritvoreni i poslani u Remetinec.
Sva četvorica su se pravdala istražiteljima da tu večer, tijekom druženja, nije bilo nikakvog kaznenog djela ni u povojima nego da je sve što su radili s maloljetnicom bilo na dobrovoljnoj bazi.
Riječ protiv riječi
Jesu li dvojica od njih, jedan je i 16-godišnji maloljetnik, neopravdano proveli gotovo tri mjeseca iza rešetaka?
"Žrtvi se uvijek mora vjerovati kada se ohrabri te odluči prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu bilo koje kazneno djelo", rečenica je koju nam je reklo nekoliko odvjetnika i sudaca s kojima smo razgovarali. Poznati odvjetnik Branko Šerić kaže da "riječ protiv riječi nije uvijek čista stvar".
- Normalno je da prijava zaživi na osnovi samo jednog iskaza, žrtvinog. Ima puno okolnosti koje opravdavaju da se prijavitelju kaznenog djela u startu vjeruje. Zapravo, u pravilu se uvijek vjeruje žrtvi, ženi, djeci. U ovom slučaju, ako je maloljetnik proveo neopravdano vrijeme u pritvoru, ima pravo na naknadu čak i reputacijske štete. Također, i njegovi roditelji imaju pravo na naknadu. Iznos za po danu provedenom iza rešetaka može varirati od 25 eura pa do 50 eura. Obično se u tom slučaju naprave konzultacije sa psihijatrom i psihologom jer mogu postojati i psihičke posljedice.
Također, maloljetnici imaju pravo i na ubrzani način da nadoknade školovanje pa imaju pravo, na trošak države, uzimati privatnu poduku radi nadoknade razlike propuštenih ispita - pojašnjava odvjetnik Šerić.
Uskraćeno školovanje
Najmlađi od njih prisilno je izostao s početka školske godine, a u pritvorskim uvjetima redovito školovanje nije mu omogućeno.
- O samom konkretnom slučaju, s obzirom na to da je moj branjenik maloljetan, ne mogu govoriti. A hoće li tužiti državu zbog naknade štete radi oduzimanja slobode i uskrate prava na obrazovanje, odlučit će on zajedno s roditeljima – kaže za Jutarnji Mario Medak, odvjetnik najmlađeg uhićenog. Na upit o prekidu školovanja koje je u ovom slučaju potrajalo gotovo koliko i istražni zatvor, Medak napominje da je "boravak u istražnom zatvoru svakoj osobi težak, a pogotovo je traumatičan maloljetnoj osobi".
- Sukladno Smjernicama Odbora ministara Vijeća Europe o pravosuđu prilagođenom djeci, maloljetnim pritvorenim osobama potrebno je osigurati obrazovanje, a to maloljetnicima u istražnim zatvorima u Hrvatskoj nije osigurano.
Pravo je pitanje za Ministarstvo pravosuđa i za Pravobraniteljicu za prava djece što su poduzeli i što poduzimaju kako bi se sukladno Smjernicama Vijeća Europe osiguralo obrazovanje maloljetnicima tijekom boravka u istražnom zatvoru – pita se Medak.
Pravobraniteljica za djecu godinama, kažu u njenom Uredu, uzalud upozorava da se krše međunarodni dokumenti koje se Hrvatska obavezala primjenjivati, ali i domaći propisi, o pravima na jednako obrazovanje za svu djecu.
U Hrvatskoj maloljetne osobe koje završe u istražnom zatvoru moraju naprasno prekinuti školovanje. To se dogodilo i u kolovozu uhićenom 16-godišnjaku.
- Prema Konvenciji o pravima djeteta, međunarodnim dokumentima i nacionalnim propisima, pravo na obrazovanje jednako je za svu djecu, pa tako i za djecu (maloljetnike) u sukobu sa zakonom i onu koja su lišena slobode.
Stoga je obveza države, koja je ratificirala međunarodne propise i dokumente i obvezala se unijeti ih u svoj pravni poredak, osigurati ostvarivanje toga prava u svim uvjetima - kaže Maja Gabelica Šupljika, zamjenica pravobraniteljice za djecu.
Nastavlja i kako Zakon o sudovima za mladež propisuje da će maloljetnici mjeru istražnog zatvora izvršavati u zatvorenim zavodskim ustanovama u kojima će im se osigurati svi međunarodni standardi pa tako i obrazovanje. Na obvezu osiguranja obrazovanja obvezuje i preuzeta Direktiva EU iz 2016. o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima.