Parovi iz Hrvatske osumnjičeni za krijumčarenje djece iz Afrike izlaze pred sud kako bi se očitovali o krivnji; ravnatelj sirotišta u bijegu! Tereti ih se za tri kaznena djela

Četvero djece - B. M., star godinu i tri mjeseca, te troje trogodišnjaka, M. K. I. S., K. A. P. i J. V. K. - sva podrijetlom iz DR Konga, s hrvatskim prezimenima i putovnicama, koju su četiri hrvatska para, Magić, Kraljević, Subošić i Peršić, namjeravala posvojiti i dovesti u Hrvatsku, a sada ih u Zambiji sumnjiče da je dokumentacija za posvojenje kongoanskog suda bila krivotvorena, stiglo je iz istog Doma za djecu u DR Kongu. A voditelj tog Doma, koji je bio zadužen za njihovu dobrobit i sudjelovao u izboru i procesu posvojenja, trenutno je u bijegu.

Tu je informaciju Jutarnjem listu potvrdio visoki izvor u Ministarstvu vanjskih poslova, ne otkrivši ime upravitelja. Nema potvrde da je upravo voditelj Doma bio taj koji je preveo djecu iz Konga u Zambiju, no potvrđeno je da nije dostupan tamošnjoj policiji i pravosuđu.

Hrvatski parovi, koji se nalaze u zatvoru, sutra bi se trebali pojaviti pred sudom u zambijskom gradiću nedaleko od granice s DR Kongom, u kojem su uhićeni dok su, zajedno s djecom, nastojali otići u Hrvatsku. Osumnjičeni su za krivotvorenje dokumenata i, posljedično, krijumčarenje djece, a tek se treba utvrditi postoje li osnove za optužnicu. Sutra će se očitovati o krivnji.

Prvi su put dovedeni pred sud u petak, 6. siječnja, tek dan prije isteka zakonskog roka od 30 dana od uhićenja u kojem moraju biti izvedeni pred suca. Upravo je nedostupnost voditelja kongoanskog Doma - kao i dugotrajnost prikupljanja sve relevantne dokumentacije s kongoanskog suda koji je navodno potvrdio posvojenje kongoanske djece - jedan od razloga zašto su hrvatski državljani u zadnji tren prvi put ispitani prošli petak pred prvostupanjskim sudom u Ngoli.

Parovi uz Hrvatske uhićeni su 7. prosinca u Međunarodnoj zračnoj luci "Simon Mwansa Kapwepwe" u Ndoli u Zambiji s četvero netom usvojene djece. U petak su došli na sud, ali je rasprava odgođena do utorka jer je sud konstatirao da su uhićeni od Visokog sudu u Lusaki zatražili tzv. habeas corpus, odnosno, pojednostavljeno rečeno, svojevrsnu požurnicu da ih što prije ispitaju. Do utorka se Visoki sud morao očitovati o njihovu zahtjevu, a kako Jutarnjem listu  tumače kolege u Zambiji, on će najvjerojatnije samo potvrditi da je zahtjev bespredmetan budući da je ipak u međuvremenu zakazano ročište.

Tako će se četiri para u utorak prvi put pred zambijskim prvostupanjskim sudom u Ndoli imati priliku izjasniti o krivnji. Očekuje se da će njihov odvjetnik zatražiti da ih puste da se brane sa slobode. Zambijske vlasti sumnjiče ih za tri teška kaznena djela: trgovanje djecom, krivotvorenje i upotrebu krivotvorenih dokumenata.

Priča o posvojenju djece iz Afrike imat će svoj epilog pred sudom

Alexis Huguet/afp/

Od uhićenja su hrvatski državljani, kako smo doznali od kolega iz Zambije, pritvoreni u nekoliko policijskih jedinica u regiji, a djeca su predana u prihvatilište. Muškarci su odvojeni od žena. Dobili su, kako je izvijestilo Ministarstvo vanjskih poslova, odvjetnika po službenoj dužnosti. Troškovi njihove obrane idu na račun Zambije. Kad bi uhićeni zatražili nekog drugog odvjetnika, morali bi ga sami plaćati.

U utorak će na raspravi biti prisutan i konzularni službenik Veleposlanstva RH. No, njegova je uloga, prema okvirima Bečke konvencije o konzularnim odnosima, ograničena i svedena na status promatrača. Konzularni predstavnici, tumači Jutarnjem listu jedan bivši diplomat, nisu stranka u postupku niti pravni predstavnik, oni samo motre poštuje li se Konvencija o ljudskim pravima, jesu li uhićeni dobili potrebnu pravnu pomoć, odjeću, lijekova, hranu, ali i informiraju obitelji. U Zagrebu su obitelji uhićenih, kako neslužbeno saznajemo, angažirali odvjetnicu.

Mnogo je još enigmi o slučaju u Zambiji, informacije stižu na kapaljku i jako je teško dobiti ikakve službene potvrde. Dva su uobičajena načina kako matične zemlje obavještavaju konzularna predstavništva o uhićenju njihovih državljana; prvi znači automatsku obvezu zemlje primateljice da obavijesti konzularno predstavništvo. U drugom slučaju, to se čini tek na zahtjev pritvorenika.

U Zambiji se, pak, dogodila treća stvar; Veleposlanstvo RH u Pretoriji ostalo je zatečeno, informaciju su doznali iz novina. MVP je potvrdio je da je Veleposlanstvo u Pretoriji "samoinicijativno od Visokog predstavništva Republike Zambije zatražilo službenu potvrdu o uhićenju i pritvaranju hrvatskih državljana, kao i informacije o radnjama koje poduzimaju nadležna tijela Republike Zambije". Nakon tri dana, 13. prosinca, dobili su usmenu informaciju i potom je službenik Veleposlanstva zadužen za konzularne poslove u tri navrata posjetio hrvatske državljane i dostavio im hranu i lijekove.

U MVP-u naglašavaju da se ne mogu upletati u pravne postupke druge države, ali su nadležna tijela Zambije zamoljena da se prema pritvorenima postupa čovječno, da ih se ispituje na jeziku koju razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela ne prejudicira njihova krivnja, piše Jutarnji list.

"Preliminarne istrage pokazale su da dokumenti u vezi s posvajanjem četvero djece za koje se vjeruje da su ih izdale kongoanske vlasti nisu autentični", izjavio je zambijski zapovjednik policije Mweemba neposredno nakon uhićenja parova. Pojasnio je da su zambijski dužnosnici angažirali svoje kongoanske kolege da provjere je li dokumentacija za usvajanje vjerodostojna i da će stav o tome biti donesen kad Odjel za imigraciju okonča istragu.