U svakodnevnim brzim 'elektronskim' komunikacijama, kad nam se u porukama, na Facebooku i ostalim društvenim mrežama ne da pisati cijele rečenice, danas najlakše i najbrže posežemo za emotikonom da bismo izrazili svoje 'mišljenje', slaganje ili neslaganje, prst gore, radost, ljutnja... i nije to više samo nasmijano žuto lice, već imamo čak i svoje 'avatare' koji će još 'doslovnije' izraziti naše osjećaje.
Mnogi 'stariji' znaju i prigovoriti na društevnim mrežama, jer žele riječima ispisane stavove, ali kako odoljeti emotikonima kad je tako sve lakše.
Ni ne razmišljamo koliko već dugo tako komuniciramo, pa će mnogima biti iznenađujuća činjenica da to malo žuto lice ove godine slavi 50. rođendan.
Iako se jednostavni simbol osmijeha koristio puno ranije u prvim počecima marketinga, čak najranija poznata upotreba riječi "smiley" kao pridjeva za "imati osmijeh" ili "smiling" u tisku je bila 1848. godine, ipak današnji smajlić sužbeno postoji od 1972. godine.
Zaštićen prije 50 godina od strane francuskog novinara Franklina Loufranija, a korišten kao 'nacerena' potvrda dobrih vijesti u novinama "France Soir", gdje je radio, 'smiley' je brzo postao jedna od najprepoznatljivijih ikona u dizajnu. Slika 'smileyja' bila je popraćena sloganom "Uzmite si vremena za osmijeh."
Nastala je kao način da se čitateljima ukaže koje priče donose dobre vijesti. Prije početka kampanje, u listopadu 1971., Loufrani je registrirao 'nasmiješeno lice' i u francuskom uredu za zaštitne znakove i od tada se ne bavi novinarstvom, već 'osmjesima'.
Dok su druga nasmijana lica, ako smo ranije rekli, već bila korištena u marketingu i oglašavanju diljem svijeta, mnoga od njih koristila su izraze kao što su "sretno lice" i "nasmiješeno lice". Međutim, Loufrani je prvi koji je upotrijebio izraz "smiley", zato se on povezuje isključivo s njim i slavi 50 godina simpatičnog znakića.
Tijekom sljedećih godina Franklin i njegov sin Nicolas Loufrani držali su pravo na 'smajlića' u oko 70 zemalja. Loufrani je 1996. u Londonu osnovao tvrtku "Smiley Company", u kojoj je njegov sin Nicolas izvršni direktor. Riječ je o jednoj od vodećih svjetskih tvrtki za licenciranje, proteže se kroz modu i kućanske potrepštine, do hrane i pića... a čini se da upotrebi 'smajlića' više nema granica.
'Smajlića' su najprije prihvatili hipiji sedamdesetih, a zatim je američki novovalni bend 'Talking Heads' upotrijebio 'Smiley' na omotu svog singla "Psycho Killer" iz 1977. Kasnije, osamdesetih je preuzet kao neslužbeni logo britanskog pokreta Acid House, a u novije vrijeme se pojavljuje i u radovima suvremenih umjetnika, kod Banksyja, Takashija Murakamija i Jamesa Cautyja.
Brand 'Smiley' od početka ima snažan dodir s uličnom modom, s velikim brandovima poput Reeboka, Eastpaka, Leeja, Pume, Championa, ali i modnim dizajnerima s velikih scena - Rafom Simonsom, Moschinom, Carolinom Herrerom...
Sada, kada 'Smiley' navršava 50 godina, brand je želio odati počast svim umjetnicima koji su na svoj način koristili kultni logo tijekom posljednjih pet desetljeća, pa su zamolili švedsko-francuskog uličnog umjetnika Andréa Saraivu (a.k.a. Monsieur André i Monsieur A) da stvori novu iteraciju.
Saraiva je u redizajnu nasmiješenog loga želio zadržati njegovu bezgraničnu pozitivnost i kazao je kako je 'Smiley' bio dio svih subkultura koje je volio, za njega je to bila rave scena ranih 90-ih koja je postala snažna ikona kontra kulture.
Niti jedan drugi simbol u povijesti grafičkog dizajna nije imao tako dvostruku funkciju - služeći i kao glavni simbol optimizma i kao protukulturni subverziv. Uz Saraivinu verziju loga provedena je i kampanja "Uzmite vrijeme za osmijeh", kao globalni manifest uličnih umjetnika za pozitivnost.
Plakati su ovog mjeseca preplavili mnoge velike gradove u svijetu, s porukom na nekoliko jezika i u više pisama, na latinici, ćirilici, na kineskom...
Iz kompanije "Smiley" poručuju da je unatoč teškim vremenima, jedan 'smajlić' oduvijek vjerovao u moć osmijeha koji pomaže u očitovanju bolje budućnosti. Zato na 50. rođendan malog nasmiješenog žutog lica brand poziva sve ljude na svijetu da pronađu razlog - veliki ili mali - za osmijeh.
"Za nas je osmijeh univerzalno moćan način da razvijemo više zahvalnosti, suosjećanja i energije ljubavi diljem svijeta. Osmijeh je vrhunski izraz empatije i također širi radost onima oko nas. Naš dobro istraženi indeks osmijeha otkriva da, iako se ljudi smješkaju 60 posto manje, više od 80 posto njih kaže da osmijeh zapravo poboljšava njihov osjećaj dobrobiti. To je također zato što čin osmijeha može aktivno povećati razinu serotonina, zbog čega se osjećamo bolje." - poručuje brand "Smiley" na svojim službenim stranicama.
Osmijeh ništa ne košta, kažemo i mi kad želimo više pozitivne energije oko sebe, ali taj besplatni 'žuti osmijeh' danas nakon 50 godina zaista nije ni bezazlen ni besplatan, barem ne za kompaniju "Smiley".
U 2017. godini tvrtka je bila odgovorna za 210 milijuna proizvoda, koji su prodani prema partnerskim i licencnim ugovorima, a magazin "License Global" naveo je tvrtku kao jednu od najutjecajnijih brendova u svom popisu robnih marki desetljeća iz prosinca 2020.