Prethodnog vikenda izuzetno visoke temperature pogodile su Srbiju i regiju, a termometri su u nekoliko gradova pokazivali čak 40 Celzijevih stupnjeva. Unatoč najavama nekih aplikacija za prognozu vremena, podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da temperatura u Beogradu u subotu nije prelazila 39°C, no na društvenim mrežama mogle su se vidjeti brojne fotografije građana koji su bilježili temperaturu u glavnom gradu koje su bile značajno veće od onih izmjerenih na meteorološkim postajama RHMZ-a, donosi Slobodna Dalmacija.
Zašto se podaci Instituta i civilnih mjerenja razlikuju? U javnosti se često mogu čuti pomalo konspirativne tvrdnje da je temperatura puno viša, ali da službene institucije o tome "ne smiju" obavijestiti građane. No, pravi odgovor na to pitanje prilično je bezazlen - meteorološke postaje nisu smještene oko užarenih automobila, na gradskim trgovima ili na pročeljima kuća, već se mjerenja vrše prema strogo definiranim standardima koji se primjenjuju u gotovo svim zemljama svijeta, piše Klima 101.
Zašto su ti standardi važni, pokušat ćemo objasniti u ovom tekstu.
Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere na određenom području koje se opisuje različitim meteorološkim pojavama i elementima - od temperature preko tlaka do vlažnosti zraka. Iako svojim osjetilima lako osjetimo je li toplo, je li se tlak naglo promijenio ili je vlažno, za precizno mjerenje ovih parametara koriste se odgovarajući instrumenti i oprema.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira temperaturu zraka kao temperaturu izmjerenu termometrom izloženom zraku na mjestu zaštićenom od izravnog sunčevog zračenja. Stoga je, prema Vodiču o instrumentima i metodama motrenja koji je izdao WMO, iznimno važno zaštititi termometar od sunca kako bi izmjerena temperatura zraka što točnije pokazala pravo stanje stvari.
i termometar treba krov nad glavom
To se postiže postavljanjem mjernih instrumenata, uključujući i termometar, u meteorološka skloništa, odnosno kućice, koje su najvažniji dio meteorološke postaje. Riječ je o bijelim kutijama posebnih dimenzija, izrađenih uglavnom od drveta, postavljenih na visini od dva metra kako bi zrak kroz njih mogao slobodno strujati. Njihovi zidovi nalikuju poluotvorenim roletama, a vrata su obično usmjerena prema sjeveru.
A zašto su meteorološka skloništa obojena u bijelo? Njihovim bojenjem u svijetle nijanse sprječava se upijanje topline, čime bi se povećala temperatura zraka koja se mjeri.
Iz sličnog razloga također je važno da se meteorološki zaklon nalazi iznad travnate površine, s obzirom na to da bi umjetni materijali mijenjali sliku i očitavale se različite vrijednosti temperature – iz tog razloga, zakloni se nalaze najmanje 20 metara daleko od betonskih i sličnih objekata, a u njihovoj neposrednoj okolini je i trava.
Iako je važno da mjerna oprema bude u sjeni, meteorološki zaklon treba biti na sunčanom i otvorenom prostoru. Kako bi proces mjerenja meteoroloških parametara bio usklađen, sve službene meteorološke postaje u zemlji i inozemstvu trebaju ispunjavati te uvjete.
Standardi koje propisuje Svjetska meteorološka organizacija koriste se prvenstveno zato što želimo mjeriti temperaturu zraka, a ne temperaturu zagrijanog asfalta ili mjernog instrumenta koji se zagrijao na suncu. Meteorološki zakloni nam služe kako bismo što bolje kontrolirali razne čimbenike koji bi mogli utjecati na lokalnu temperaturu zraka.
Što nas uči mjerenje temperature?
Ovi strogi uvjeti primjenjuju se u cijelom svijetu kako bi se podaci prikupljeni u različitim zemljama mogli usporediti i kako bi meteorolozi dobili sliku o stvarnom stanju temperature. Uostalom, zahvaljujući opisanim standardima, znanstvenici sa sigurnošću mogu tvrditi da je prosječna temperatura na planetu sada za 1,1 °C viša nego krajem 19. stoljeća.
Jasno je da će temperatura izmjerena u nekoj od centralnih gradskih ulica okruženih asfaltom i betonom biti znatno viša u odnosu na ono što je zabilježio termometar na Košutnjaku. Međutim, iako temperaturu izmjerenu na Trgu Republike nećete vidjeti u vremenskoj prognozi to ne znači da ona nije važna i informativna.
Upravo za vrijeme opasnih toplinskih valova možemo vidjeti vrijednost velikih drvoreda, travnjaka i fontana koji utječu da temperatura u njihovoj blizini bude ugodnija. I premda mjerenja koja na pojedinim mjestima u gradu mogu dosegnuti i 50 °C neće ući u službenu statistiku, pokazuju koliko uvjeti kojima smo izloženi mogu biti ekstremni i zašto je važno pridržavati se savjeta liječnika tijekom najopasnijih epizoda ekstremne vrućine.
U doba klimatskih promjena toplinski valovi, kao i drugi vremenski ekstremi, postaju sve razorniji, češći i dugotrajniji. To se i ovdje primjećuje.
Devet od deset najtoplijih godina u Srbiji dogodilo se nakon 2000. godine, što je jasan pokazatelj trenda globalnog zatopljenja uzrokovanog sagorijevanjem fosilnih goriva i popratnim ispuštanjem ogromnih količina stakleničkih plinova.
Glavni način za obuzdavanje budućeg rasta temperature je postizanje nulte neto emisije do sredine stoljeća. Meteorolozi su nam među glavnim saveznicima: svojim mjerenjima ukazuju na klimatske promjene, a svakodnevnim apelima na važnost dekarbonizacije.
Dobra vijest je da je njihova oprema sve sofisticiranija pa se ekstremne vrućine i vrućine, poput onih koji su prošli tjedan pogodili našu zemlju, mogu predvidjeti i najaviti više od tjedan dana unaprijed, što se stanovništvu olakšava pripremiti. No, kako bi buduće vremenske prognoze bile što manje tmurne, nužne su hitne klimatske akcije, piše Klima 101.