Isušeni, samljeveni u prah, smrznuti, prosijani u brašno...na sto malih načina mogu se, kažu svjedoci, jesti skakavci i drugi insekti, od početka veljače uz blagoslov Europske komisije koja je za prehranu građana Europske unije odobrila konzumaciju faune koja kod većine izaziva zazor.
Kratkotrajan hir
Ovom prehrambenom novotarijom nimalo nije oduševljen Josip Žuvela, stručnjak za gastronomiju koji u insektima na trpezi vidi tek kratkotrajnu ekshibiciju:
Gledao sam neki dan na jednoj televiziji kako prave palačinke s dodatkom isušenih i samljevenih skakavaca i onda ih daju građanima da kušaju. Svi su odgovorili da ne osjećaju nikakav ‘dodatak’, već samo okus čokolade. To je najbolji znak da jelo nije uspjelo. U protivnom bi se novi sastojak istaknuo u prvi plan – tumači nam Žuvela, profesor i savjetnik za gastronomiju, međunarodni vitez gastronomije europskih i mediteranskih regija.
- I priča da su skakavci izvrstan izvor bjelančevina nije utemeljena. Ako, primjerice, pogledate tekuće tijesto za palačinke, tamo već imamo i mlijeko i jaja, čemu onda stavljati nekakve nepotrebne dodatke? Nema to uporišta. Umjesto da ga obogaćuju, mljeveni skakavci tijesto samo rasipaju i osiromašuju - tvrdi dubrovački gastronomski ekspert. Dodaje ipak kako opasnosti za zdravlje konzumenata nema, s obzirom da je kod ove namirnice isušivanjem na visokim temperaturama sve patološko naprosto isparilo.
- Unatoč tomu, privatno mi nikad ne bi palo na pamet raditi jelo od skakavaca. Uostalom, da su oni tako ukusni i hranjivi kako se priča, zar ne bi siromašni kroz povijest u godinama gladi i najezde skakavaca baš njihovim mesom utolili glad? - otvoreno se pita dubrovački vitez gastronomije kojemu je, kaže, odbojna i ideja da se EU jelovnik proširi kukcima poput zrikavaca, žohara, muha...
Domaći su ugroženi
A što o uključivanju insekata u dnevnu prehranu misle entomolozi? U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik ovoj temi kustosica Matea Martinović pristupa s oprezom. Podsjeća kako je dobar dio domaće faune skakavaca na IUCN -ovoj (International Union for Conservation of Nature op.a.) crvenoj listi ugroženih vrsta, pa smatra kako naše divlje vrste ne treba uopće spominjati u kontekstu jestivo/nejestivo.
- Jesti se mogu samo vrste koje je EU odobrila za tu svrhu, a dolaze iz uzgoja – upozorava kustosica.
EU pobornici ovakve ‘inovativne’prehrane, podsjećaju na prednosti uzgoja u odnosu na klasičnu poljoprivredu, te uvjeravaju skeptike kako su potencijalno dobri za uzgoj i crvi brašnari, kućni zrikavci, afrički crni cvrčci, kućne i zelene muhe, ličinke crva fobasa, pa čak i u našim krajevima dobro poznatih dudova svilca i crvene palmine pipe. Potonju bi se još u moglo pojesti za osvetu zbog šteta počinjenih na našim palmama, ali dudov svilac?!
