Druga monografija korčulanskog slikara Antuna Kapora

Nakon što je u proljeće 2017.g. svjetlost dana ugledala prva Monografija korčulanskog umjetnika Antuna Kapora, nedavno je iz tiska izašla i njegova druga kojom je predstavio dio svog umjetničkog opusa, ukupno 143 rada, dijelom crteži, dijelom tempera, koji su nastali u razdoblju od 1958. do 1967. godine.

Antun Kapor je korčulanski umjetnik koji više od pet i pol stoljeća živi u Parizu. Rođen je 1938. godine u Korčuli, diplomirao je 1960. Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, a nekoliko godina kasnije odlazi u Pariz gdje radi i izlaže u zajedničkom ateljeu sa svojim prijateljem, hrvatsko-kanadskim slikarom Antonom Cetinom.
 
U Parizu je najprije zamijećen u 'Salon d'Automne'“ s 'Portretom djevojke' preko kojeg je pariška publika prvi put upoznata s njegovim neobičnim pristupom likovnoj umjetnost, stilom koji podsjeća i srodan je kubizmu, ali u kojem Kapor daje svoje viđenje i vezu čovjeka i stroja. 

Dvaput je izlagao  u Zagrebu, u Parizu je izlagao u Galeriji  'Jesenski salon' te na Azurnoj obali gdje je 1970. i nagrađen jednom od prestižnih nagrada. S dvije izložbe predstavio se u gradiću Sucy en Brieu, predgrađu Pariza u kojem i danas živi, a 2009.g. njegovim se radovima upoznala i  korčulanska publika izložbom u Galeriji 'Maksimilijana Vanke'.

'U mojim crtežima i temperama čovjek je predstavljen u likovnom simbolizmu kao stroj. Inspiraciju nisam tražio u literaturi, filozofiji ili tehnici kako je to već napisano u nekim likovnim kritikama. Spontano sam nacrtao kako je čovjek u cijeloj svojoj cjelini kreacija kreatora i kompleksna mašina koja ima svoj početak i svoj kraj',  rekao je Kapor .

Da je na određeni način ovaj korčulanski umjetnik s pariškom adresom u svojim djelima i vizionar onoga što se u tehnološkom smislu događa, danas potvrđuju i riječi koja je u uvodnom članku 'Je li čovjek stroj?' o drugoj Kaporovoj Monografiji napisao  Jose Le Roy,  francuski pisac i profesor filozofije na Sorboni.

'Dva stoljeća kasnije, budući da je šezdesetih godina 20.stoljeća Kapor naslikao svoje prve radove na temu 'Čovjek i stroj', čini se da se to i ostvaruje oko nas zahvaljujući modernoj tehnici koja danas zaista pravi sve savršenije čovjekolike robote koji imitiraju određena ljudska ponašanja i sposobnosti. Poboljšani čovjek i poljuđeni robot utjelovit će sutra tko zna što -  jednu novu postčovječnost koji će sličiti Kaporovim slikama...', zaključuje Le Roy.

Osim slikarske karijere, Kapor je putovao svijetom i pritom  je svojim radom nastavljao tradiciju svojih  predaka, vrsnih korčulanskih obrtnika.  Tako je, između ostalog, u Saudijskoj Arabiji proveo dvije godine radeći dekoracije u palačama saudijskih kraljeva Khalida ben Abdulaziza i Faheda, a radio je i u rezidencijama Predsjednika u Alžiru. Trenutno živi radi u Parizu, a na otoku provodi dobar dio godine vraćajući se stalno rodnoj Korčuli.

Obje luksuzno uvezane i opremljene Monografije tiskane su u vlastitom izdanju, pripremu i dizajn  oblikovali su Neven Osojnik i Antun Cetin. Monografije su tiskane na francuskom, engleskom i hrvatskom jeziku.

Dora Lozica
Foto: Neno Kosović