Županija Korčula

LICA KORČULANSKOG ADVENTA

U KORČULI SE BADNJAK – DIJELI! Miće je podijelio 70 badnjaka

LICA KORČULANSKOG ADVENTA
Badnji je dan vrhunac Adventa, svi najbitniji poslovi, sukladno korčulanskim božićnim običajima, obavljaj se na taj dan. U prošlosti su se kuće blagoslivljale isključivo na Badnjak. Svećenik bi krenuo rano ujutro u pratnji ministranata, a nakon blagoslova, vrata i prozori su se čvrsto zatvarali kako bi se miris tamjana zadržao što duže. Osim kuće svećenik bi blagoslovio i badnjak, odnosno veliki komad drva koji će u kominu goriti sve do Sveta tri kralja. Običaj kućnih badnjaka se izgubio, ali zato se na Badnji dan pale veliki badnjaci u centrima naselja diljem otoka, no Korčulani imaju jedan poseban običaj koji bi se u potpunosti izgubio da nije Mihovila Depola, mladog restauratora koji na Badnji dan dijeli badnjake.
 
Podjela badnjaka je tradicionalni korčulanski običaj koji nije u potpunosti nestao, ali je nekad bio puno rašireniji budući da su badnjak većinom dijelili brodograditelji kojih je u prošlosti bilo puno, a danas ih gotovo nema. Na komad drva, najčešće bora ili česvine, izrezbare se dvije strane, probiju se tri rupice te se u rupice zabode po grančica lovora. Na badnjak se također poslože tri prikle, malo pšenice i riže, za plodnost i blagostanje. Banjak se dijeli obitelji i prijateljima, a na Badnji dan tijekom objeda kojem prisustvuje cijela obitelj nastariji član uzme badnjak u ruke, povede molitvu prvo za umrle, a onda i za žive te čašom vina poškropi banjak kako bi ga blagoslovio. Svi piju iz te iste čaše nakon čega se badnjak izgori. Radi se o poganskom običaju koji je našao  svoje mjesto u korčulanskoj blagdanskoj tradiciji, a zahvaljujući Mihovilu, i ove  će godine korčulanske stolove krasiti badnjak s grančicama lovora.
 
„Ove sam godine napravio oko 70 badnjaka i svi su podijeljeni u roku od ure i po. Većinu sam ih napravio od bora. Prije mi je trebalo više vremena za pripremu badnjaka, a kako imam strojeve ide mi brže. U prošlosti su se badnjaci pripremali ručno što je oduzimalo dosta vremena. Badnjake su pokupili sugrađani, bili su oduševljeni, ali puno ih je išlo doma praznih ruku jer su se razgrabili. Badnjake dijelim otkad sam bio mali, pomagao sam nonotu i dundotu u izradi i podjeli badnjaka. Njih više nema i kako bi se sad ja osjećao da zapustim običaj i da ga više ne bude? Danas možda neko napravi badnjak samo za sebe, ali osim mene nitko ih ne izrađuje i ne dijeli. Običaj je baš lip, privuče puno ljudi, oni koji se ne grije na drva znaju ga spremit za dogodine“ – objasnio je Mihovil.
 
Mihovil je vlasnik poznatog Obrta za restauriranje Depolo koji je nakon završenih škola sa suprugom odlučio zagrebačku adresu zamijeniti korčulanskom. Poznat je kao čuvar korčulanske tradicionalne baštine, aktivan je u mnogim društvenim događanjima, a posebno kao gaštald najstarije korčulanske bratovštine Svih svetih.
 
Naslovnica Korčula

Najčitanije

OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg

OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg
Na Korčuli su pale prve pahulje snijega. Iako se mještani nadaju snijegu u svojim naseljima, za sad je nekoliko ...
OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg

Najnovije

Pokvaren semafor na Ilijinoj glavici

Pokvaren semafor na Ilijinoj glavici
U jutarnjim satima došlo je do kvara na jednom od semafora na Ilijinoj glavici. Razlog kvara nije poznat, a na n...
Pokvaren semafor na Ilijinoj glavici