Povijest korčulanske brodogradnje

U korčulanskoj Gradskoj vijećnici u ponedjeljak navečer predstavljena je knjiga Nevena Fazinića “Korčulanska brodogradnja u drvu - Škveri i Meštri (zapisi, crtice, priče)”. U ime izdavača nazočnima se uvodno obratila ravnateljica Gradskog muzeja Korčule Marija Hajdić kazavši da je prikupljena zanimljiva građa uobličena u knjigu kako bi svima koji žele saznati nešto o drvenoj brodogradnji Korčule podaci bili dostupniji.Knjiga urednika Nevena Fazinića je zbir radova više autora: Joza Fazinića, Stjepana F. Sladovića, Marinka Gjivoja, Vica Pansinia, Vladimira Depola, Vinka Ivančevića, Nevena Fazinića, Ambroza Kapora, Vinka Foretića i Marije Hajdić - posvećenih slavnoj baštini drvene brodogradnje u Korčuli. Sadrži i pretiskane novinske članke vezane uz brodogradnju, rekla je ravnateljica muzeja.Knjiga je obogaćena zapisima, crticama i pričama koje svjedoče tradiciju korčulanske brodogradnje. Posebno su doneseni pisani i neobjavljeni materijali Berislava Sladovića. Korčulanska obitelj Sladović bila je godinama upućena na brodogradnju. Materijali – sjećanja Franja i Stjepana Sladovića zanimljiva su tema, pučki opisana ali važna za život brodograditeljske Korčule. Pogotovo važni su nacrti, zapisi i bilježnice Obrtne škole za stručno risanje od 1871. – 1872. (pred 140 godina) koji ukazuju na visok stupanj srednjoškolske naobrazbe. Vinko Ivančević davno se opredijelio prikupljati materijale o brodogradnji i brodarstvu. Kad je nešto započeo onda je koristio sve moguće izvore u donošenju što preciznije i istinitije slike. Toj generaciji pripadao je i Josip Jozo Fazinić zanimajući se za razne teme, prikupljajući građu i sređujući Kotarski arhiv. On piše o historijatu korčulanske brodogradnje i korčulanskim brodograditeljima iseljenicima. Uz njih doneseni su i pisani materijali drugih autora kao: Ambroz Kapor - Popisi korčulanskih brodograditelja, Marija Kraljević - Zbirka brodogradnje u gradskom muzeju Korčula, Neven Fazinić - Brodograditeljske obitelji u korčulanskim bratovštinama itd.Tim ozbiljnim temama pridružene su i priče zadnjih korčulanskih brodograditelja. Na taj način sačuvana je uspomena na njihov rad, trud i življenje u gradu Korčuli, Dubrovniku, Veneciji, Istanbulu, Sulini, Egiptu, itd. Doneseni su i razni novinski članci kako bi se vidio razvoj ili propast korčulanske drvene brodogradnje. Obrađeni su i korčulanski nadimci kao dio brodograđevne svakodnevnice prikupljeni sa više strana. Tako se zaokružila slika brodograditeljskog života sagledana iz raznih kutova.Danas kad je praktički brodogradnja izbrisana iz korčulanskog zemljovida ostaju samo sjećanja i ponešto sačuvanog alata u Gradskom muzeju. Knjiga je prilog čuvanju uspomene na brodogradnju kojoj Korčula zahvaljuje mnoge laskave titule i slavu diljem Jadranskog mora i Mediterana, kazala je Marija Hajdić koja je opširnije uspjela upoznati čitateljstvo. O neumornom istraživačkom radu Nevena Fazinića, korčulanskog kroničara, izvrsnog snimatelja i publiciste, govorio je ravnatelj Arhivskog sabirnog centra Korčula - Lastovo Tonko Barčot, pohvalivši kompletnu knjigu u kojoj razni dokumenti opisuju korčulansku brodogradnju, njezine vrsne zanatlije meštre i govore o njezinoj važnosti. Neven Fazinić mudro prepušta izvornim dokumentima da pričaju o korčulanskoj brodogradnji koja je odavno sinonim Korčule, dok u knjizi ima i pregršt neobjavljivanih materijala, čime Neven Fazinić poklanja i sklonost detaljima i u svakoj rečenici ističe poštovanje prema precima, meštrima drvene brodogradnje koji su uz više škverova u Korčuli proširili svoj obrt po cijelome svijetu, rekao je ravnatelj ARC Korčula-Lastovo.U jednom poglavlju Neven Fazinić prikazuje prvi katastar Austrije koja je popisala sve Korčulane i njihove kuće iz 1837. godine u kojima su stanovali brodograditelji, svi koncentrirani oko svojih škverova, jer su im obično bili ispod kuće. Brojni nacrti i modeli u knjizi zaokružuju Nevenove fotografije, rekao je Tonko Barčot.Na kraju predstavljanja knjige sam je autor iznio mnoge zanimljive nepoznanice iz povijesti korčulanske drvene brodogradnje koju je pokopala željezna brodogradnja: - Grozim se kad čitam novinske članke o 300 godina brodogradnje u Betini - kaže Neven Fazinić.- Oni su napravili svoj muzej, doveli ministra i svečano ga otvorili i opravdano se hvale da imaju 300 godina staru drvenu brodogradnju, a prvi koji ih je naučio gradnji bio je korčulanski meštar Filippi - prokomentirao je Neven Fazinić, dodavši da je korčulanska brodogradnja poznata preko tisuću godina, a nema ni spomenika a kamo li muzej, požalio se Neven Fazinić spomenuvši i jednu povijesnu zanimljivost da je u predjelu Borak požarom bilo uništeno više škverova. Tadašnji načelnik Korčule morao je prihvatiti kritike i formirati prvu vatrogasnu jedinicu u Korčuli. Željezni su brodovi pokopali korčulansku drvenu brodogradnju jer su se i najpoznatiji meštri morali prekvalificirati u limare, elektrozavarivače, brodomontere. Nažalost, u Korčuli ne postoji ni jedna manja Baraka u kojoj su se gradili brodovi, a bila bi potrebna i zbog povijesti pa i zbog turizma - rekao je Neven Fazinić.Napisao i snimio: Nikola Perić