Dubrovčani, više cijene u sezoni su diskriminacija, prijavite ih!

Svi smo potrošači i svi imamo prava kao potrošači. Često, međutim, kao potrošači ne znamo svoja prava. Pored toga, Dubrovnik nema nijednu udrugu niti savjetovalište za zaštitu potrošača, pa vam se može dogoditi da 'bacite pare u vjetar' samo zato što nemate pravu informaciju. Tim povodom razgovarali smo s Anom Smoljak, predsjednicom Društva 'Potrošačica' iz Karlovca i zamjenicom predsjednika za međunarodne aktivnosti i projekte Mreže potrošača Hrvatske. Radno iskustvo stekla je u civilnom, javnom i privatnom sektoru. Od rujna je u radnom odnosu u udruzi Hrvatska mreža za ruralni razvoj, a posao predsjednice Društva Potrošačica obavlja volonterski.

Kakva su zapravo prava potrošača u Hrvatskoj, bez obzira na zakonsku regulativu koja se, kako je često vidljivo na primjerima iz života, ne poštuje u praksi? Naime, jedinice lokalne samopuprave trebale bi sufinancirati ovakve udruge koje zastupaju prava potrošače, ali to često ne čine?

Politika zaštite potrošača jedna je od prioritetnih politika EU. Hrvatska je po analizama Eurostata na začelju EU po zaštiti potrošača, jer nema definiranu politiku zaštite potrošača, kao ni Strategiju provedbe politike zaštite potrošača, dok Nacionalni program zaštite potrošača definira potrošača kao slabiju stranu na tržištu, a ne kao regulatora tržišta, što on ustvari jest. Doduše, Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača broji 30 članova od čega maksimalno 3 člana dolaze iz udruga za zaštitu potrošača. Trenutno je samo jedna članica iz udruge za zaštitu potrošača u Nacionalnom vijeću zaštite potrošača.
Sve jedinice lokalne samouprave bi trebale imati Povjerenstvo za zaštitu potrošača korisnika javnih usluga. Početkom mjeseca poslali smo na dvadesetak jedinica lokalne samouprave zahtjev za pristup informacijima u kojem ih, između ostalog, pitamo imaju li savjetodavno tijelo za zaštitu potrošača javnih usluga iz čl. 25 st. 2 Zakona o zaštiti potrošača, te ako imaju, da navedu ime i prezime predstavnika udruge za zaštitu potrošača u savjetodavnom tijelu te koja ga je udruga nominirala. Do današnjeg dana odgovor smo dobili od šest jedinica lokalne samouprave. Tri nemaju savjetodavno tijelo, a tri su odgovorile da imaju, ali samo jedna općina ima u savjetodavnom tijelu predstavnika udruge za zaštitu potrošača. Druge dvije općine nemaju predstavnika udruge za zaštitu potrošača jer na području njihove jedinice regionalne samouprave nije registrirana udruga za zaštitu potrošača.

U Dubrovniku nema savjetovališta ni udruge koja zastupa potrošače, no, u svakoj komunalnoj tvrtci u vlasništvu Grada mora, po zakonu, postojati osoba koja je zaposlenik Grada Dubrovnika, a plaćena je za zastupanje prava potrošača. Imate li ikakve povratne informacije o njihovoj učinkovitosti?

Početkom godine ukinuta su savjetovališta, odnosno savjetovanje potrošača preuzelo je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. U svakom poduzeću koje je u većinskom javnom vlasništvu treba biti formirano Povjerenstvo za zaštitu potrošača. Članove povjerenstva imenuje direktor poduzeća, uglavnom su to zaposlenici poduzeća. Povjerenstvo mora imati i barem jednog predstavnika udruga za zaštitu potrošača kojeg imenuju udruga. Moja zamjenica Marija Perušić članica je nekoliko povjerenstava za zaštitu potrošača. Povjerenstva raspravljaju o prigovorima potrošača, te iako su predstavnici udruga za zaštitu potrošača u tim povjerenstvima u manjini, ako je prigovor potrošača opravdan, povjerenstvo donese odluku u korist potrošača.

Javljaju li Vam se ljudi iz Dubrovnika i s kakvim primjedbama? Je li Vam se ikad netko javio zbog činjenice da su cijene u istim trgovinama kakvih ima svuda po Hrvatskoj puno veće, posebno tijekom sezone, i je li to diskriminacija?

Osnovali smo se tek prošle godine i u drugoj polovici ove godine počeli aktivnije raditi. Tako da pretpostavljam da Dubrovčani i Dubrovkinje još nisu upoznati s nama i našim radom. Dosad nam se nitko nije javio zbog činjenice da tijekom sezone plaćaju veću cijenu proizvoda u lokalnim trgovinama. Međutim, povećanje cijene proizvoda u trgovinama uz obalu u sezoni je diskriminacija jer je to u suprostnosti s geografskom ravnopravnosti potrošača. Molim sve potrošače iz Dubrovačke-neretvanske županije da nam jave cijene proizvoda u svojim trgovinama u sezoni kako bismo mogli napraviti analizu koliko ti isti proizvodi u sezoni koštaju u Karlovcu, Slavonskom Brodu ili Otočcu te sukladno dobivenim rezultatima pokrenuti daljnje korake.

Što je s famoznim sklapanjem ugovora preko telefona, zbog čega je puno potrošača u Hrvatskoj imalo problema, posebno s teleoperaterima?

Ugovor s operaterom može se sklopiti u poslovnim prostorijama operatora, izvan poslovnih prostorija (prodajni štandovi), na daljinu (telefonom, internetom, putem pošte) ili zahtjevom za prijenos broja drugom operatoru. Kod ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu potrošač ima pravo jednostrano raskinuti takav ugovor u roku od 14 dana od dana sklapanja ugovora bez obrazloženja zašto se ugovor raskida. Ako potrošač o tom pravu na raskid ugovora nije propisano obaviješten, pravo na raskid prestaje po isteku 12 mjeseci od dana sklapanja ugovora. Preporučam svim potrošačima da unesu svoj broj u Registar 'Ne zovi'. Naime, upis u Registar je besplatan, a one brojeve koji su upisani marketinške agencije, prodavači i ostali ne smiju zvati i/ili slati poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje telefonom. Zahjev za upis u Registar 'Ne zovi' podnosi se kod operatora potrošača.

Možete li nam navesti neka ključna prava potrošača za koja ljudi najčešće ne znaju, primjerice, koji je rok za povrat neke robe, imaju li potrošači uvijek pravo na povrat novca, a ne samo zamjene i u kojim slučajevima?

Potrošač ima pravo na povrat robe kupljene putem interneta 14 dana od dana preuzimanja, a da pri tome ne mora objasniti zašto se predomislio. Kod robe kupljene u klasičnim trgovinama povrat ovisi o dobroj praksi trgovca, osim ako se radi o robi s materijalnim nedostatcima. Prodavač ne mora uzeti proizvod natrag ako je korišten i ako nema materijalni nedostatak. Stoga prilikom kupnje proizvoda obavezno provjerite s prodavačem kakvi su kod njih uvjeti reklamacije, jer uvjeti reklamacije nisu isti u svakoj trgovini. Štoviše, svaka trgovina ima svoje uvjete. Jedino im je zajedničko to što moraju dati povrat novca, popraviti ili zamijeniti ako proizvod ima materijalni nedostatak. To je jedina zakonska obaveza prodavača, sve ostalo je njihova dobra poslovna praksa.

Kako je osnovano Društvo Potrošačica?

Sukladno zacrtanoj politici RH, a vezano za članstvo u EU, gdje je politika zaštita potrošača jedna od prioritetnih politika, grupa potrošačica iz Karlovca i Duga Rese, svjesna da je naziv 'potrošač' postao generički naziv koji uključuje muškarce i žene, što je šteta za jedne i druge jer im onemogućava razvoj različitosti, odlučila je dati svoj doprinos zaštiti ženskih prava, te je, vjerujući u potporu jedinica regionalne i lokalne samouprave, kao i Vlade RH, osnovala Društvo Potrošačica.
Društvo Potrošačica osnovano je prošle godine s ciljem informiranja, educiranja i savjetovanja potrošačica Hrvatske te je vrlo uspješno započelo provoditi projekte za ostvarenje svog cilja osnivanja. Naime, u prvoj godini aktivnog djelovanja provodimo šest projekta. Pet samostalno, a partner smo na projektu 'Potrošačka školica', koji provodi Udruga Mrežnica. na nedavnoj radionici fokus smo stavili na 'tampon tax'. Žene širom svijeta plaćaju visoke porezne stope na higijenske uloške i tampone. Štoviše, ti se proizvodi najčešće nalaze u najvećim stopama poreza na dodanu vrijednost. Proizvodi za žensku higijenu poput uložaka i tampona su osnovne životne potrepštine. U prošlom sazivu Europskog parlamenta usvojeno je Izvješće o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU u kojem se između ostalog poziva države članice da prilagode vlastite sustave oporezivanja kako bi doprinijele smanjenju rodnih razlika. Hrvatski sabor je prilikom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost smanjio stopu PDV-a na brojne prehrambene namirnice i pelene na 13%, a na silikonske implantate za grudi i kino ulaznice na 5%. Stopa od pet posto se primjenjuje na osnovne životne potrepštine. Dakle, Hrvatski sabor smatra da su kino ulaznice i silikonski implantati za grudi osnovne životne potrepštine, a higijenski ulošci i tamponi koje žene moraju kupiti svaki mjesec nisu. Stoga se na njih još uvijek plaća porez od 25%. Zbog toga smo pokrenuli online peticiju „Zaustavimo oporezivanje potrošačica“.
Ovih dana započinjemo s provedbom novog šestomjesečnog projekta pod nazivom 'Odgovorne potrošačice!' Projektom će se educirati potrošači o kružnom gospodarstvu i o racionalnom korištenju plastike kako bi doprinijeli ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i bolje kvalitete života.

Kada je i zašto osnovana Mreža potrošača Hrvatske?

Godinu dana nakon našeg osnivanja suosnovali smo Mrežu potrošača Hrvatske zato što u Hrvatskoj ne postoji niti jedan Savez udruga koji bi mogao podnijeti kolektivnu tužbu. Cilj djelovanja MPH je urediti hrvatsko i globalno tržište gdje potrošači imaju pravo preispitati nepoštenu, potencijalno opasnu i neetičku praksu trgovaca i pritom je eliminirati, jer potrošači su regulator tržišta.
Strategija MPH je zamišljena kao umrežavanje udrugama za zaštitu potrošača na provođenju koordiniranih, ciljanih, nacionalnih kampanja i propagiranja koja će imati velik učinak u poboljšanju i osnaživanju potrošačkih prava u Hrvatskoj, a time i EU. Platforma koju želimo stvoriti bit će i prostor gdje će udruge za zaštitu potrošača dijeliti znanje, najbolje prakse i resurse, pristupati i pridonositi istraživanju i razvijati materijale za kampanje kao i alate za digitalno osnaživanje. Bit će to platforma koja je otvorena i dostupna svakom članu udruga za zaštitu potrošača, pružajući im niz mogućnosti za uključivanje u provedbu politike zaštite potrošača.