Naime, kako ističu iz Grada Dubrovnika, 'u ovom trenutku, osim određivanja lokacije za otpad, imaju i drugi problem'.
Smeće će se riješiti kad se izgradi Pelješki most:
- Do završetka izgradnje Pelješkog mosta nećemo moći odvoditi otpad izvan Dubrovačko-neretvanske županije, s obzirom da sukladno međudržavnim sporazumima otpad iz naše županije ne smije prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu – istaknuli su u odgovoru na naš upit iz Grada. Drugim riječima, problem se neće riješiti do srpnja 2021., koji je naveden kao krajnji rok za dovršetak izgradnje Pelješkog mosta. To znači da u Gradu ne vjeruju ni da će se dotad realizirati Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju, koji bi trebao trajno zamijeniti Grabovicu i sva odlagališta otpada u županiji.
- Stoga, s ciljem da cijena otpada bude usklađena s Uredbom o gospodarenju otpada kao i u cijeloj Hrvatskoj, tražimo varijantna rješenja prijevoza otpada nakon završetka odlaganja otpada na Grabovici – istaknuli su iz Grada.
Probijeni svi rokovi
Svi rokovi za zatvaranje Grabovice odavna su probijeni. Dubrovački vjesnik pisao je 2017. da je 'rok za zatvaranje Grabovice istekao 30. travnja, a kamioni Čistoće dubrovačko smeće i dalje odvoze na to odlagalište ponad grada'. U prosincu 2016. godine najavljeno je zatvaranje do kraja travnja 2017. jer inspekcija nije dopustila proširenje Grabovice, a mikrotrasiranjem u studenom 2016. utvrđena je izravna veza između spornog odlagališta i izvorišta Ombla. Potom su u veljači 2017. godine geodetske snimke, rađene kako bi se precizno utvrdili kapaciteti Grabovice, pokazale da taj deponij može 'podnijeti' mjesec dana i potom puca po šavovima.
Dočekali smo 2019. i 'projekt sanacije Grabovice', bez ideje kamo ćemo sa smećem kada se – ako se – ona jednog dana ipak zatvori, što je teško za vjerovati jer alternativnog rješenja jednostavno nema.
Kad bi se, naime, i pojavila neka općina koja bi prihvatila dubrovačko smeće, ono se ne može prevoziti preko teritorija Bosne i Hercegovine, zbog čega se sada čeka dovršetak izgradnje Pelješkog mosta.
To već godinama ne sprječava pelješke općine da svoje smeće odvoze na odlagalište Klepovica kod Neuma jer drugog izbora nemaju. Kako stvari stoje, nemamo ga ni mi, ali dok se ne izgradi Pelješki most ili Centar u Lučinom razdolju, ostat ćemo u pat poziciji.
Bivša gradska vlast dogovarala je odvoz smeća najprije u Gunju u Vukovarsko-srijemskoj županiji, pa u Piškornicu u Koprivničko-podravskoj županiji, ali su oba dogovora propala. Najpovoljniju ponudu za zbrinjavanje dubrovačkog otpada 2017. godine dala je tvrtka Eko Flor Plus, koja ima koncesiju na odvoz smeća, po cijeni od 340 kuna po toni, bez PDV-a. Ispalo je da bi ukupna cijena odvoza i zbrinjavanja otpada po toni bila 684,50 kuna, što je oko 90 eura. Taj podatak bio je zanimljiv jer je planirana cijena zbrinjavanja smeća u Centru za gospodarenje otpadom Lučino razdolje 87 eura, mada se ne radi o jednom tretiranju.
Prije dvije godine nije se postavljalo pitanje prijevoza dubrovačkog smeća preko teritorija BiH, već se ozbiljno pregovaralo o odvozu u dvije udaljene županije, u vrijeme dok je Pelješki most bio samo predizborna priča. Sve je propalo, a ništa bliže nismo ni s Centrom za gospodarenje otpadom koji bi se treba graditi u Lučinom razdolju u Dubrovačkom primorju.
Nadajmo se 2022.
U travnju ove godine razgovarali smo s direktorom Agencije za gospodarenje otpadom, koja je osnovana da bi se realizirao Centar za gospodarenje otpadom. Agencija je registrirana još 2007. na adresi Pred Dvorom 1, gdje je i sjedište Dubrovačko-neretvanske županije, a direktor joj je od 2018. Josip Bačić.
Lokacija Centra za gospodarenje otpadom odabrana je još prije deset godina, kocka je pala na Lučino razdolje. Pobunili su se malobrojni mještani obližnjih primorskih sela, posebno Trnovljani, najbliži Lučinom razdolju, ali je krajem ožujka ove godine dobivena i lokacijska dozvola.
Bačić je tom prilikom ustvrdio da bi Centar morao proraditi do 2022. godine. Lokacijska dozvola je, kaže sada, postala pravomoćna. Od Jaspersa su dobili pozitivno mišljenje o Studiji izvedivosti, koja im treba radi povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.
- Sve ovisi o javnoj nabavi iduće godine, kojom će se odabrati izrađivač glavnog projekta i izvođač radova i opreme. Znate kako je s javnom nabavom. Nadam se da se to neće otegnuti – rekao je Bačić, te dodao da se drže roka izgradnje koji je već naveden - 2022. godina.
Taj rok kasni za rokom izgradnje Pelješkog mosta šest mjeseci, tako da nam vrlo vjerojatno ne gine 'izvoz' smeća u drugu županiju. No, tu je i pitanje pristupnih cesta za most, bez kojih se njime ne može prometovati.
S obzirom da je rok za izgradnju spoja mosta Pelješac s državnom cestom D8 na kopnenoj strani te prvu dionicu nove pelješke ceste na Pelješcu kolovoz 2022. godine, može se dogoditi da se Centar i Pelješki most dogode istodobno. Kako god, barem jedno od rješenja mora se pojaviti jer Grabovica već odavna 'puca po šavovima'.