Seizmografi Seizmološke službe zabilježili su noćas u 2.26 sata jak potres s epicentrom kod otoka Mljeta, 39 kilometara zapadno od Dubrovnika. Magnituda potresa iznosila je 4.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, izvijestila je u petak ujutro Seizmološka služba Geofzičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta.
Krešimir Kuk iz Seizmološke službe Republike Hrvatske za Dubrovački vjesnik rekao je kako se potres nije jače osjetio u široj okolici jer je epicentar bio u moru te se zbog toga osjetio samo na užem području.
Jaki potresi u Hrvatskoj i nisu tako strana i nepoznata pojava jer je na našim područjima zabilježeno nekoliko razornih potresa. Tako je prvi veliki potres zabilježen 361. godine. Prema predaji u more je tada propao grad Cissa na otoku Pagu. Drugi jači pogodio je 1511. godine Slunj, a 1667. godine potres je doslovno pomeo Dubrovnik. Kamenje se kotrljalo sa Srđa prema gradu, poginulo je oko tri tisuće ljudi, a Dubrovnik je bio sravnjen sa zemljom.
Devedeset godina kasnije, u lipnju 1757. godine snažan potres pogodio je Viroviticu. Nakon dva jaka udara zabilježena su i 54 manja. Snaga sva tri spomenuta potresa bila je između devet i deset stupnjeva po Mercalliju, a procjena je rađena temeljem povijesnih zapisa.
Naime, Mercallijeva ljestvica razvijena 1902. godine te na skali od jedan do 12 opsuje u svakom stupnju stradavanje stambenih jedinica i ljudi, a oslonjena je isključivo na subjektivan doživljaj ljudi. Richterova ljestvica uspostavljena je, pak, 1935. godine.
Posljednji u nizu snažnih potresa dogodio se prije 21 godinu na Pelješcu kada je najviše stradao Ston u kojem je srušen veliki broj objekata koji su se godinama nakon toga obnavljali.