Državu nije briga za Lastovo

PREMA RH, LASTOVO JE MEĐU NAJRAZVIJENIJIM SREDINAMA U DRŽAVI
 
Lastovce je prije nekoliko dana dočekala neugodna vijest o novoj nepravdi za stanovnike ovog najudaljenijeg hrvatskog otoka. Već duže vrijeme nemaju mogućnost ovjere potpisa kod Javnog bilježnika, a od 1. listopada ostaju i bez jedine poslovnice banke na otoku, što znači da će za najednostavnije bankarske usluge, poput uplate pologa, morati do Vele Luke na Korčulu.
 
Čelnici otočne općine pitaju se koliko Republika Hrvatska uopće mari za Lastovo budući da je ovaj mali otok pravi primjer nelogičnosti i nepravednosti državnog sistema. Prema indeksu razvijenosti koji se izračunava na temelju prosječnog dohotka po stanovniku, prosječnoj stopi nezaposlenosti, općeg kretanja stanovništa te indeksu starenja i stupnju obrazovanja, Lastovo pripada skupini najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Na ljestvici od 1 do 8, na kojoj je 8 najrazvijenija, Lastovo pripada skupini 7 u kojoj se nalaze gradovi poput Osijeka, Šibenika, Vodica, Primoštena ili Karlovca. To znači da za provođenje bilo kojeg projekta Europske unije Općina Lastovo mora sufinancirati projekt u iznosima koje ne može isplatiti pa na njih ne može niti aplicirati. Proračun Lastova iznosi milijun i 800 tisuća kuna, dok proračun Osijeka, koji se nalazi u istoj razvojnoj skupini, iznosi gotovo 700 milijuna kuna! Ovaj način izračunavanja indeksa razvijenosti, prema Zakonu o regionalnom razvoju, nanosi veliku nepravdu brojnim manjim sredinama, osim što ne mogu aplicirati na EU fondove, ne priznaje im se ni specifičnost života u izoliranoj sredini kao ni zakonske olakšice.

„Prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odlukom Vlade u prosincu 2017. godine, Lastovo je prerazvijeno! Apeliramo na nesklad propisa, jer prema stručnoj podlozi OTP banke oni ne nalaze daljnji interes za isplativ rad poslovnice iako se poslovnica nalazi u razvijenoj sredini, u prostorima koji su u vlasništvu OTP banke i s jednim zaposlenim. Pitamo se, kuda plovi naš brod? Nakon nemogućnosti ovjere običnog potpisa kod Javnog bilježnika, Lastovci ostaju i bez usluga banke“, ogorčena je Margaret Hropić, zamjenica načelnika Općine Lastovo Lea Katića.
 
Kako doznajemo od zamjenice Hropić, Općina Lastovo zajedno s Dubrovačko-neretvanskom županijom već dugi niz godina pokušava državi prikazati nesklad u pružanju mogućnosti ravnomjernog razvoja. Zakonsko pravna regulativa Republike Hrvatske linearno se i bez mogućnosti odstupanja od pravile primjenjuje jednako na sve, ističe Hropić, ne mareći za specifičnosti života na udaljenom i izoliranom otoku.
 
Maćehinski odnos Republike Hrvatske prema Lastavu nastavlja i OTP banka koja na službeni apel načelnika Lea Katića bezdušno odgovara kako Općina Lastovo nema otvoren poslovni račun u njihovoj banci. Općina Lastovo račun ima u Hrvatskoj poštanskoj banci, navodi zamjenica Hropić, od koje u ovom trenutku očekuje da u novonastaloj situaciji napravi pozitivan poslovni potez i olakša život žiteljima otoka Lastova. 
 
Posebno su ogorčeni poduzetnici s otoka koji su napornim radom i trudom osigurali sami sebi i svojim obiteljima egzistenciju na dalekom Lastovu bez poreznih olakšica i ikakve pomoći. Uz sve ostale poteškoće koje imaju u svom poslovanju, od izoliranosti, slabe povezanosti, udaljenosti, nepovoljne tržišne situacije, od 1. listopada više neće imati gdje ni uplatiti polog! Lastovo ima poslovnicu FINA-e, ali bez blagajne, što je još jedan apsurd u cijeloj priči. Lastovski poduzetnici se nadaju da će Republika Hrvatska uvidjeti nepravdu koju nanosi maloj otočnoj sredini i prilagoditi propise na način na koji stanovnici predlažu. Lastovci žele posebne zakonske uredbe koje će olakšati život malih udaljenih sredina, a koje prema Ustavu RH Vlada može donositi. Takve zakonske regulative znače opstanak za izlorane sredine u kojima se život polako, ali sigurno gasi.

„Ne želimo biti brojke u statistici Republike Hrvatske. Volimo svoju državu materinskom ljubavlju i od nje očekivamo istu takvu uzvraćenu ljubav. Što i jest normalni slijed opstanka života i napretka na svim društvenim razinama“, zaključila je Hropić.

Dora Lozica