Županija Dubrovnik

UPRAVA VODOVODA I ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRED NOVINARIMA

U vodi je bila nedopuštena razina amonijaka, a sumnja se da su izvor onečišćenja septičke jame Ivanice ili klaonice u Općini Ravno

UPRAVA VODOVODA I ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO PRED NOVINARIMA
Uzrok onečišćenja vode za piće u Dubrovniku prije dva tjedna bio je amonijak, potvrdili su iz uprave Vodovoda i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, ali izvor još uvijek nije poznat. Moguća su dva scenarija, izjavio je Lukša Matušić, predsjednik Uprave Vodovoda, na konferenciji za novinare, i oba upućuju na zagađenje s područja susjedne Bosne i Hercegovini. Sumnja se da je voda zagađena fekalijama iz septičkih jama sve napučenije Ivanice ili da je izvor onečišćenja životinjski otpad iz klaonica na teritoriju Općine Ravno. Prije same konferencije, predstavnici Vodovoda, Zavoda za javno zdravstvo DNŽ i Hrvatskih voda, u Dubrovniku su održali sastanak s načelnikom Općine Ravno, Andrijom Šimunovićem, i njegovim suradnicima.

Na tom je sastanku bio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, no dva čelna čovjeka lokalnih vlasti nisu davali izjave. Iz Vodovoda su prenijeli dva zaključka. Najprije, dogovoreno je da se u roku od desetak dana zaštite četiri bušotine gdje je Općina Ravno prije pet godina istraživala mogućnosti vodoopskrbe naselja Ivanica. Najspornija bušotina nalazi se između Golubovog kamena i brda Velike gomile, iznad Viline špilje, tj. izvora rijeke Omble. Drugo, sugovornici su se složili kako je nužno riješiti pitanje nepostojećeg sustava fekalne odvodnje na Ivanici.

Kako je riječ o drugoj državi, u razgovore su se uključile Hrvatske vode koje putem međudržavnog povjerenstva mogu kontaktirati tamošnje inspekcije u pokušaju da se istraži sam izvor onečišćenja, rekao je član Uprave Vodovoda Vicko Begović.
Voda s izvorišta Ombla nije bila za piće od 28. kolovoza do 2. rujna. Službena priopćenja u međuvremenu uopćeno su spominjala organsko onečišćenje, a društvenim mrežama kružile su priče o zagađenju bakterijom escherichia coli. Sustav vodoopskrbe uspješno je obranjen, kaže Lukša Matušić, i ponavlja kako u vodi nije bilo nijedne bakterije, pa tako ni E. coli.

- Pojedinci smatraju, ako su jednom u životu promijenili žarulju, da su električari; ako su nalijepili flaster, da su doktori – ogorčeno će Matušić na objave o opasnoj bakteriji u vodi, a u pomalo nervoznom istupu imao je potrebu podsjetiti kako je kao gradski vijećnik glasovao protiv izgradnje HE Ombla, iako je tada bio zaposlenik HEP-a.
- Toliko o čuvanju fotelja – izjavio je Matušić.

Na pitanje, zbog čega Vodovod, odmah po saznanju povećane razine amonijaka u vodi nije obavijestio javnost i time spriječio dezinformacije, Matušić odgovara kako je Vodovod čekao rezultate analiza koje se ne mogu dobiti u jednome danu. Istog dana kad je 'pukla' priča o E. coli u vodi, zabilježena je povećana koncentracija amonijaka. Već 31. kolovoza stigle su izjave nadležnih da je utvrđeno kako bakterija nije prisutna u vodi.

- Amonijak nema utjecaja na ljudsko zdravlje, bar ne u ovim koncentracijama u vodi za piće – izjavio je dr. Mato Lakić, no, iz preventivnih razloga, do utvrđenja svih činjenica, konzumentima vode s izvora Omble upućeno je upozorenje da se ne preporučuje za piće. Maksimalna dopuštena koncentracija amonijaka u vodi za piće iznosi 0,5 mg/l, a ta je granica prekoračena samo 30. kolovoza, i to 0,91 miligrama po litri u sirovoj vodi, a 0,63 do 0,72 u vodovodnoj mreži.

- Velika analiza vode rađena je u Zagreba. Stigli su rezultati, osim virusa, i svi su u redu. Nisu nađeni aluminij ni željezo iznad MDK (maksimalne dopuštene koncentracije, op.a), pesticidi, teški metali ili drugi toksični spojevi koji se analiziraju, barem ne u koncentracijama štetnima po ljudsko zdravlje - kaže dr. Mato Lakić, uz kojega su o ovoj temi govorile i Marija Jadrušić te Dolores Grilec, voditeljice odjelâ za vodu, odnosno za okoliš u Zavodu za javno zdravstvo DNŽ.

Zbog čega struka misli da ovaj put izvor onečišćenja nije dubrovačko odlagalište otpada Grabovica? Kako tumači dr. Lakić, do povećane potrošnje klora, što je zapravo bio znak upozorenja, došlo je tek dva do tri dana nakon kiše. Inače, do uobičajenog zamućenja vode u sustavu, na koji su Dubrovčani navikli, dolazi 24 sata nakon oborina. Nadalje, sadržaj analizirane vode nije odgovarao onome u procjepnim bunarima Grabovice, i konačno, da je Grabovica problem, ovakva bi se situacija već događala.

Na pitanje, možemo li s prvom sljedećom kišom očekivati isto stanje, Selma Čustović, voditeljica Odjela kontrole kvalitete i sanitarnog nadzora Vodovoda, kaže kako se onečišćenje događa s prvom kišom nakon dužeg razdoblja suše.
Odgovoreno je i na česte dvojbe građana o kvaliteti vode koju Vodovod dostavlja vatrogasnim cisternama. Rečeno je kako se cisterne redovito dezinficiraju, a voda doprema s ostalih izvorišta kao što su Palata, Duboka Ljuta ili iz Slanoga, gdje je zdravstveno ispravna za piće.

Kad će konačno profunkcionirati pročistač? Član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić najavljuje tehnički pregled pogona sredinom studenog. Kako ne bi bilo dvojbe, da je pročistač bio u funkciji prije dva tjedna, ne bi riješio problem s amonijakom. No, Ćosić napominje da će pročistač ići u drugu fazu koja će, između ostaloga, rješavati čak i radiološka onečišćenja.
Naslovnica Dubrovnik

Najčitanije

Najnovije