STRAVA NA MORSKOM DNU MLJETA Očišćen medicinski otpad i plastika iz Albanije i Crne Gore

Održana je velika akcija otklanjanja otpada iz podmorja NP Mljet, te jedne plaže na otoku Mljetu u organizaciji Društva za podvodne sportove Zagreb(DPS Zagreb) s partnerima JU NP Mljet, JU NP Kornati, OŠ Mljet, Komunalno Mljet i diving center Aquatica-Mljet. Ronioci DPS-a u dva dana, očistili su 7 lokacija unutar parka. Svaka lokacija bila je specifična po vrsti i količini otpada. Ukupna količina izvađena iz podmorja Nacionalnog Parka bila je 480 vreća volumena 50 litara, ukupno 24 kubika raznog otpada.

Najgora vrsta otpada koji je pronađen u podmorju bio je medicinski otpad s Albanskim deklaracijama (Uvala Lokva). Ogromne količine plastike na južnim ali i sjevernim uvalama NP ukazuju na to da je zadnji trenutak da shvatimo da se promjene kreću od nas i da se moramo mijenjati. Jako je puno naplavina doplutalih iz zemalja južnije od nas (Albanija, Crna Gora – potvrđeno po deklaracijama), ali i plastike domaće proizvodnje koje je bura dogurala do sjevernih uvala (Bijela). Sidrišta brodova skrivaju boce, konzerve, limenke bačene u more od strane neodgovornih nautičara (uvala Lundžina i uvala Rogač), dok se u naseljenim uvalama može pronaći odbačenog građevinskog materijala, starih boca, setova posuđa, cipela i sl. (Pomena i Polače). U Velikom jezeru količina otpada je minimalna, iako naplavine s juga s plimom i osekom nerijetko završe u jezeru. S koraljnog grebena izvađene su 4 vreće otpada.

Akcija čišćenja plaže, u koju su se uključila Mljetska dječica i njihovi prijatelji provedena je u organizaciji Društva za podvodne sportove Zagreb i Javne ustanove NP Kornati u suradnji s Osnovnom školom Mljet i Javnom ustanovom NP Mljet na plaži Sutmiholjska na otoku Mljetu. U okviru akcije održano je edukativno predavanje za djecu usmjereno na problem plastike i drugi naplavljeni otpad u moru, a zatim je održano natjecanje u skupljanju navedenog otpada. U akciju se uključilo 20-ak djece predškolske i školske dobi. U sat vremena odvijanja akcije djeca su sakupila 31 vreću naplavljenog, uglavnom plastičnog otpada ukupne težine 98kg. Prva tri mjesta nagrađena su enciklopedijama na temu prirode koje je najuspješnijima darovala JU NP Kornati, dok su svi sudionici bili su nagrađeni slatkim nagradama.

JU NP Mljet ulaže velike napore kako bi sanirala štetu koju području kojim upravlja nanosi otpad. Osnovan je centar za volontere koji konstantno prima nove zaljubljenike u prirodu koji volontirajući pomažu parku, ali količine naplavina su tolike da ih je nemoguće sasvim sanirati. Rješenje je ipak na diplomaciji i pritisku na naše južne susjede kao i u osviješćivanju velikog problema plastike i drugog otpada u morima diljem svijeta.

Kako su deponiji u Albaniji i Crnoj Gori smješteni uz rijeke, tijekom velikih kiša dolazi do porasta vodostaja rijeka te slijevanje kišnih voda u iste. Posljedice toga su da vodeni tokovi „pokupe“ dio otpada koji zatim riječnim tokom završe u Jadranu. Morske struje u Jadranu teku od juga prema sjeveru što u kombinaciji s jakim južnim vjetrovima te velikim valovima dio otpada koji je završio u moru nanose na Hrvatsku obalu Jadrana, pogotovo na južni dio otoka i obale koje su svojevrsna prirodna brana da otpad ne pluta dalje prema sjeveru. Količinu otpada gotovo je nemoguće izmjeriti, samim time i sanirati. Taj otpad je najznačajniji dio ukupne mase otpada koji završi na obalama i u podmorju Jadrana. Ostatak otpada između ostalog dolazi od nautičara, domaćeg stanovništva, gostiju itd. Akcije otklanjanja otpada samo su kap u moru radnji koje je potrebno izvršiti da se problem u potpunosti sanira, ali znače puno jer otpad koji je u podmorju mogu pokupiti samo ronioci. Na žalost, još uvijek ne postoji sistem koji bi to napravio strojno.

Iako su prizori plaža prekrivenih tonama morskog smeća poznati javnosti, morsko dno često je znatno onečišćenije. Na svjetskoj razini više od 90% morskog otpada nije niti vidljivo ljudskom oku i nalazi se na morskom dnu u sedimentima. Tijekom vremena, plastične ambalaže se raspadaju na mikroplastiku ili male svjetlucave komadiće plastike koje ribe, ptice i ostale morske životinje često zamjenjuju za planktone ili drugu hranu te pojedu. Plastika ostaje u probavnom taktu ribe koja ju je pojela. Tu istu, plastikom „obogaćenu“ ribu na kraju pojedemo upravo mi.