Županija Dubrovnik

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK i Županijsko povjerenstvo HLK DNŽ-a

ODRŽANA TRIBINA U INTERUNIVERZITETSKOM SREDIŠTU Nesigurnost u medicini

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK i Županijsko povjerenstvo HLK DNŽ-a

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK i Županijsko povjerenstvo HLK Dubrovačko-neretvanske županije oraganizirali su i održali tribinu „Nesigurnost u medicini“ u Interuniverzitetskom središtu.

Na tribini su govorili prof.Lada Zibar (predavanje „Nesigurnost u medicini“), dr. Dragutin Petković („Medicina utemeljena na dokazima“), prim. Ljiljana Betica-Radić („Skupi lijekovi“) i Luka Lovrenčić, cand.med.(„Liječničke pogreške“).

Ukazano je na relativnost suvremenih, osobito kliničkih i farmakoloških, medicinskih spoznaja na matematičko-statistički argumentiran način. Postoji potreba za upoznavanjem javnosti s činjenicama kako medicina nije svemoćna, kako liječnici nisu čarobnjaci, kako je i smrt sastavni dio života.

Liječničke odluke oduvijek počivaju na znanjima ograničene sigurnosti.

Medicina utemeljena na dokazima aktualno je najbolji oslonac u donošenju kliničkih odluka i najjači čimbenik smanjenja nesigurnosti, ali nesigurnost i dalje ostaje jedna od temeljnih odrednica liječničkog posla. Skupi pametni lijekovi sve više preplavljuju tržište i često spašavaju živote i dovode do izlječenja. Na svjetskoj i nacionalnoj razini važno je osigurati dostupnost lijekova svima potrebitima jer je jedino dostupan lijek djelotvoran lijek. S druge strane, ostaje dvojbeno je li etično, u situaciji u kojoj nikada nije moguće osigurati financiranje baš svih lijekova i medicinskih proizvoda, odobravati iznimno skupe lijekove čiji je učinak katkad skroman i relativno kratkoročan.

Liječnička pogreška siva je zona u stručnoj i zakonskoj perspektivi i potrebna je dodatna pozornost u bilježenju, izbjegavanju, odnosno sprječavanju pogrešaka. Osobito je uputno izgraditi mehanizme nadzora i strategiju prevencije štetnih ishoda intervencija u medicini (liječnik, medicinska sestra, lijekovi, oprema). Pri tomu treba razlikovati pogrešku od komplikacije i neželjenog ishoda. Bilježiti treba i pogreške bez posljedica, kako bi se njihovim prepoznavanjem našao način da ih se izbjegne i u konačnici spriječila moguća posljedica.

Rasprava je pokazala da je brojnim liječnicima u auditoriju ova tematika bliska, iako možda rijetko na ovaj način artikulirana. Međutim, nisu liječnici jedini koji trebaju biti svjesni nesigurnosti unutar koje djeluju. O tome treba učiti i studente medicine i druge zdravstvene djelatnike, ali i javnost, a osobito medije. Svima bi trebalo biti prihvatljivo ograničenje liječničke moći u okviru aktualnih medicinskih spoznaja i kvantitativnog relativizma medicinske „istine“.

Kultura informiranja pacijenta o svim scenarijima dijagnostike i liječenja imperativ je budućnosti liječničkog znanja. Na taj će način komunikacija i suradnja na relaciji liječnik pacijent biti iskrenija, bolja i svrsishodnija.
Od pacijenata, zapravo od svih građana se očekuje  prihvaćanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje i bolju zdravstvenu situaciju u društvu.  A prostor za daljnje evaluacije postupaka i iznalaženje boljih rješenja bio bi rasterećen strahova od tužbi. Sigurno bi i popratna ekonomska dobrobit bila poželjnija.

Mediji su, također, važan cilj ovakvih edukacija i mogu biti od velike pomoći u kreiranju sigurnijeg sustava. Jasno je izražena želja nazočnih da Hrvatska liječnička komora nastavi  sličnim tribinama poticati rješavanje i brojnih drugih pitanja života i rada svojih članova.
 

Naslovnica Dubrovnik

Najčitanije

Najnovije