Županija Dubrovnik

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK i Županijsko povjerenstvo HLK DNŽ-a

ODRŽANA TRIBINA U INTERUNIVERZITETSKOM SREDIŠTU Nesigurnost u medicini

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK i Županijsko povjerenstvo HLK DNŽ-a

Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju HLK i Županijsko povjerenstvo HLK Dubrovačko-neretvanske županije oraganizirali su i održali tribinu „Nesigurnost u medicini“ u Interuniverzitetskom središtu.

Na tribini su govorili prof.Lada Zibar (predavanje „Nesigurnost u medicini“), dr. Dragutin Petković („Medicina utemeljena na dokazima“), prim. Ljiljana Betica-Radić („Skupi lijekovi“) i Luka Lovrenčić, cand.med.(„Liječničke pogreške“).

Ukazano je na relativnost suvremenih, osobito kliničkih i farmakoloških, medicinskih spoznaja na matematičko-statistički argumentiran način. Postoji potreba za upoznavanjem javnosti s činjenicama kako medicina nije svemoćna, kako liječnici nisu čarobnjaci, kako je i smrt sastavni dio života.

Liječničke odluke oduvijek počivaju na znanjima ograničene sigurnosti.

Medicina utemeljena na dokazima aktualno je najbolji oslonac u donošenju kliničkih odluka i najjači čimbenik smanjenja nesigurnosti, ali nesigurnost i dalje ostaje jedna od temeljnih odrednica liječničkog posla. Skupi pametni lijekovi sve više preplavljuju tržište i često spašavaju živote i dovode do izlječenja. Na svjetskoj i nacionalnoj razini važno je osigurati dostupnost lijekova svima potrebitima jer je jedino dostupan lijek djelotvoran lijek. S druge strane, ostaje dvojbeno je li etično, u situaciji u kojoj nikada nije moguće osigurati financiranje baš svih lijekova i medicinskih proizvoda, odobravati iznimno skupe lijekove čiji je učinak katkad skroman i relativno kratkoročan.

Liječnička pogreška siva je zona u stručnoj i zakonskoj perspektivi i potrebna je dodatna pozornost u bilježenju, izbjegavanju, odnosno sprječavanju pogrešaka. Osobito je uputno izgraditi mehanizme nadzora i strategiju prevencije štetnih ishoda intervencija u medicini (liječnik, medicinska sestra, lijekovi, oprema). Pri tomu treba razlikovati pogrešku od komplikacije i neželjenog ishoda. Bilježiti treba i pogreške bez posljedica, kako bi se njihovim prepoznavanjem našao način da ih se izbjegne i u konačnici spriječila moguća posljedica.

Rasprava je pokazala da je brojnim liječnicima u auditoriju ova tematika bliska, iako možda rijetko na ovaj način artikulirana. Međutim, nisu liječnici jedini koji trebaju biti svjesni nesigurnosti unutar koje djeluju. O tome treba učiti i studente medicine i druge zdravstvene djelatnike, ali i javnost, a osobito medije. Svima bi trebalo biti prihvatljivo ograničenje liječničke moći u okviru aktualnih medicinskih spoznaja i kvantitativnog relativizma medicinske „istine“.

Kultura informiranja pacijenta o svim scenarijima dijagnostike i liječenja imperativ je budućnosti liječničkog znanja. Na taj će način komunikacija i suradnja na relaciji liječnik pacijent biti iskrenija, bolja i svrsishodnija.
Od pacijenata, zapravo od svih građana se očekuje  prihvaćanje osobne odgovornosti za vlastito zdravlje i bolju zdravstvenu situaciju u društvu.  A prostor za daljnje evaluacije postupaka i iznalaženje boljih rješenja bio bi rasterećen strahova od tužbi. Sigurno bi i popratna ekonomska dobrobit bila poželjnija.

Mediji su, također, važan cilj ovakvih edukacija i mogu biti od velike pomoći u kreiranju sigurnijeg sustava. Jasno je izražena želja nazočnih da Hrvatska liječnička komora nastavi  sličnim tribinama poticati rješavanje i brojnih drugih pitanja života i rada svojih članova.
 

Naslovnica Dubrovnik

Najčitanije

Najnovije

Novi broj Dubrovačkog vjesnika

Novi broj Dubrovačkog vjesnika
ISTRAŽILI SMO JESU LI ISKUSNI POLICAJCI DOISTA POSTALI ŽRTVE ZLOSTAVLJANJA NA POSLU RASPITALI SMO SE HOĆE LI JA...
Novi broj Dubrovačkog vjesnika