StoryEditor
RegionalEKSKLUZIVNO: HEP U LIKU INVESTIRA POLA MILIJARDE EURA

Žele graditi akumulacijsko jezero od 1.000 hektara, tri brane i dodatne hidroelektrane, ali se potapa dva sela sa 105 domaćinstava!

Piše Edvard Šprljan
10. studenog 2017. - 12:39

U projektu koji je procijenjen na 500 milijuna eura HEP namjerava povećati iskorištenost hidropotencijala sustava rijeka Like i Gacke na ukupno 656 MW. U planu je izgradnja akumulacijskog jezera površine preko tisuću hektara, tri brane i dodatne hidroelektrane. To bi spriječilo poplave u većem dijelu Like, ali će zbog ovog projekta sela Gornji Kosinj i Mlakva biti potopljena.

Hoće li se konačno krenuti u izgradnju Hidroenergetskog sustava Kosinj 2019. godine, kakav je plan HEP-a, odlučit će se nakon javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike će nakon rasprave, koja traje do 16. studenog, odlučiti je li projekt prihvatljiv za okoliš, ako odluka bude za izgradnju, HEP najavljuje početak investicije koju su njeni stručnjaci procijenili na ukupno 500 milijuna eura, uz naznaku da sredstva osiguravaju iz vlastitih izvora i kredita.

Samo prva faza, odnosno zemljani radovi, izmještanje cesta i gradnja akumulacijskog jezera koštat će oko 220 milijuna eura. U Perušiću je ovih dana predstavljena Studija utjecaja na okoliš i detalji projekta. U izradi je sudjelovalo više tvrtki i brojni znanstvenici i vanjski suradnici. Ovaj je zahvat planiran više od 40 godina, zamišljeno je da se postojeći sustav nadogradi s novim, ali nisu se stekli uvjeti za to.

Sve je bilo pripremljeno koncem 80-ih, no zbog Domovinskog rata cijeli projekt je zaustavljen dugi niz godina, a sada je trebalo provesti istraživanja biološke raznolikosti, speleologije i arheologije koja su zahtijevala višegodišnji rad.

Glavni projektant dipl.ing.građ. Marijan Marasović ovako je u Perušiću objasnio projekt HES Kosinj.

-Gradnja hidrocentrale Sklop i sadašnje akumulacije Kruščice rađena je primarno da se smanji pritisak vode na Kosinjsku dolinu i da se reduciraju poplave. No, pokazalo se da je to bilo premalo, pa se krenulo u rješavanje toga problema. Razlog poplava u ovom prostoru je u hidrologiji rijeke Like jer ne postoji podzemna akumulacija, pa je potreba izgradnja akumulacije kako bi se reducirale poplave. Akumulacija Kosinj smještena je na dijelu Bakovačke i Kosinjske doline, ostvaruje se gradnjom brane Kosinj i brane Bakovac, a površina koju jezero zauzima je površine 11,5 kvadratnih kilometara, volumena oko 320 milijuna kubika i zajedno s Kruščicom predstavljaju 58 posto ukupnog volumena rijeke Like. Gradnja će zaobići Kosinjski most, izgradit će se nova cesta Kosinj-Bakovac, a s obzirom da se potapa cesta od mosta do Sklopa predviđena je rekonstrukcija šumske ceste. Većina je zemljanih radova, ima iskopnih, riječ je o velikim radovima, a njihova je vrijednost je oko 190 milijuna eura, s otkupom oko 221 milijun eura. Postojeći sustav proizvodi oko 1,060 milijardi megavat sati, a predviđa se da bi se s nadogradnjom dobilo oko 1,290 milijardi, neki su od podataka koje je iznio Marasović.

Naime, postojeći sustav HES Senj koristi hidropotencijal rijeka Like i Gacke u dvjema hidroelektranama, HE Sklope (22,5 MW) i HE Senj (216 MW). Proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a, te podmiruje oko 5 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.

Stručnjaci su izračunali da cijeli hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,15 TWh. Izgradnja objekata druge faze HSE Kosinj predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 320 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze izgradnje cijeli ovaj hidroenergetski sustav imao bi ukupni instalirani kapacitet od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja 1,5 TWh. To bi značilo da će kad ovaj sustav bude gotov iz ovih obnovljivih izvora dolaziti gotovo 15 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj.
U ovom dijelu Like stanovnika je sve manje. Sada je u Gornjem Kosinju i Mlakvi njih svega oko 150 (na popisu 2011. bilo ih je 182), a na početku prošlog stoljeća je tu živjelo 2.000 ljudi. U sklopu pripreme za ovaj projekt 2013. godine provedeno je opsežno upoznavanje stanovništva sa zakonom i s planovima, provedeno je i anketiranje stanovništva.

Obiđeno je 105 postojećih kućanstava u Gornjem Kosinju, Mlakvi i okolnim zaselcima i utvrđeno da o mirovinama ovisi 72 posto tih kućanstava, samo 5 posto je vezano uz neki oblik poljoprivrede i 15 posto uz prihode iz rada u realnom sektoru. Rezultati ankete pokazali su da je podijeljenost stanovništva oko prihvaćanja novčane naknade izrazita, pola je za, a pola protiv u prihvaćanju bilo kakve promjene u životnim uvjetima. Nešto veći broj stanovnika, njih oko 65 posto, prihvatio bi novčanu naknadu, zamjenu na drugoj lokaciji za nekretninu ili gospodarstvo.

Oko potrebe iseljvanja stanovnika iz ovog dijela Like zbog potrebe gradnje akumulacijskog jezera na društvenim se mrežama vode žestoke polemike. S jedne su strane protivnici, uglavnom Ličani koji se nostalgično sjećaju vremena kad je Kosinjka dolina bujala životom, a s druge su strane oni koji traže rješenje za vlastitu egzistenciju ili uvažavaju argumente struke. Voditeljica Glavne ocjene Studije Zrinka Mesić, kazala je u Perušiću da su napravljena opsežna istraživanja koja su trajala od 2012. do 2016. godine.

Ocijenila je da je zahvat u cjelini prihvatljiv za okoliš, iako mreža zahvaća 53 tisuće hektara, neće imati utjecaj na ekološku mrežu. No obveza praćenja utjecaja na okoliš treba se provoditi i deset godina nakon izgradnje. Zasad se rasprava o odvija dosta daleko od središnjih medija, u sjeni burnih reakcija oko moguće izgradnje TE Peruća, čak se i oko gradnje nekoliko vjetroelektrana više govori nego o ovom projektu.

A radi se o mogućoj najvećoj investiciji HEP-a veličine pola milijarde eura i o najvećem projektu proizvodnje struje iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj.


 

Izdvojeno

19. listopad 2020 10:42