Kakve su mogućnosti prema zelenom i digitalnom, hoće li se prilagodba domaćeg energetskog sektora i brendiranje Hrvatske izvesti u skladu s europskim zelenim planom – bila su neka od pitanja konferencije Zeleni plan, prilika za hrvatsko gospodarstvo, koja se u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika krajem studenoga održala u zagrebačkom The Westinu. Uvodnu prezentaciju konferencijske teme posvećene zelenom planu i brendiranju Hrvatske održao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović, a njezin intrigantni naziv Od crnog do zelenog otoka, govori kako je Vir istaknut kao primjer dobre i zelene prakse. U ovu je temu suštinski involviran i zamjenik načelnika Antonio Vučetić, koji ističe činjenicu neprekinutog komunalnog i infrastrukturnog razvoja Vira posljednjih petnaestak godina, njegovog demografskog buma i današnjeg kozmopolitskog karaktera mjesta. Također i buduće projekte koji u potpunosti odgovaraju politici zelenog plana.
- U sljedeće tri godine želimo na Viru izgraditi hotel s pet zvjezdica, a u tu smo svrhu osigurali atraktivnu lokaciju u samom središtu otoka. Hotel neće ugroziti privatne virske iznajmljivače, nego će sa svojim sadržajima biti svojevrsni otočni dnevni boravak za sve goste i domaće ljude. Razvijamo također projekt gradnje marine i autokampa visoke kategorije, a kako naši gosti traže opremljene te uređene plažne i druge sadržaje, čistoća destinacije i prirodni ambijent otoka predstavljaju prioritet. Oko 70 posto otoka netaknuta je priroda s pješčanim plažama i atraktivnim uvalama na obalnom pojasu, dok više predjele krasi gusta šuma borova i hrasta crnike. Imamo pravo reći kako je Vir istinski zeleni otok, pa ćemo na održivosti i zaštiti okoliša i našeg prirodnog ambijenta temeljiti našu razvojnu i turističku budućnost - kazao je zamjenik načelnika Vučetić, s kojim smo razgovarali o izazovnom pogledu na zelenu budućnost otoka i komplementarnom projektu mikroregije, otočnom gospodarstvu, sigurnosti te građaninu kao nositelju održivog razvoja.
Možete li pojasniti značenje sintagme Zeleni Vir, koja je istaknuta u prezentaciji teme na konferenciji Zeleni plan?
- Riječ je o novom načinu razmišljanja razvoja otoka Vira, odnosno o promjeni paradigme razvoja jedinice lokalne samouprave sadržanoj u nazivu Zeleni Vir. Općenito govoreći, govorim o uspostavljanju održivog razvoja na lokalnoj razini, ali da bi se taj razvoj realizirao, potreban je uravnotežen odnos među ključnim elementima održivosti – ekonomskom, ekološkom, društvenom i kulturnom. No da bi se lokalna politika uspješno implementirala kao zelena, nužno je razvijati politike koje počivaju na lokalnoj inicijativi, naravno uz participaciju stanovišta i suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave.
Mislite na koncept mikroregije, koju s otokom Virom čine vaša susjedna mjesta Nin, Privlaka i Vrsi?
- Tako je. Jedna od bitnih mogućnosti održivog razvoja upravo je suradnja s drugim jedinicama lokalne samouprave, pogotovo s onima s kojima dijelite zajednički prostor, prošlost, povijest samouprave, a na kraju i rodbinske veze. U našem slučaju to su Nin, Privlaka i Vrsi, dakle Viru najbliža mjesta. Mislim kako je najbolji indikator naše dobre suradnje bilo aglomeracijsko rješavanje vodovodne i kanalizacijske mreže Nina, Vrsi i Privlake. U tom je poslu virska općinska tvrtka, Vodovod Vir, investitor projekta koji je za projekt aglomeracije dobio preko 400 milijuna kuna od Europske unije. Realizacija širokopojasne Internet mreže na području mikroregije, bio bi sljedeći važan projekt kojega bi trebali zajednički realizirati.
Spomenuli ste i građanina kao nositelja održivog razvoja?
- Održivi razvoj prije svega kreće iz naših domova, pa je presudan aspekt te promjene paradigme zapravo naše djelovanje u kućanstvu. Tu mislim na sve aspekte kućanstva, počevši od primarne selekcije otpada do upotrebe obnovljivih izvora energije. Tržište danas nudi pregršt mogućnosti za realizaciju pametnog i održivog doma, ali takva rješenja još uvijek nisu konvencionalna nego se smatraju alternativom. Na tomu svi moramo poraditi, no isto tako primjetna je značajna promjena posljednjih godina. Gotovo da nema novih objekata koji se podižu na otoku, ili onih koji su već izgrađeni, a da nemaju neki oblik samoodrživosti, poglavito je riječ o solarnim panelima. Ako tu situaciju usporedimo s podacima od prije samo desetak godina, uočit ćemo veliku promjenu u shvaćanju i doživljavanju koristi koje donose obnovljivi izvori energije. I to od najjednostavnijih i najpraktičnijih stvari poput grijanja vode, pa do golemih novčanih ušteda za kućanstva i općenito uštede energije. Pružit ćemo ruku svima koji žele aktivno sudjelovati u stvaranju zelene budućnosti Vira – edukacijom, programima poticaja te pružanja potpore raznim modelima realizacije pametnog i održivog doma. Jedan od najbitnijih ciljeva razvojnog programa Ujedinjenih naroda je prelazak na održive izvore energije, a tu smo činjenicu imali na umu kada smo radili na novoj strategiji razvoja Vira. Tražili smo modele koji se mogu primijeniti na otoku s ciljem poticanja ugradnje održivih sustava u obiteljske kuće na Viru. Dakle, govorim o ugradnji dizalica topline, fotonaponskih sustava i sustava vjetroturbina. Toplinska izolacija vanjskih ovojnica nešto je što mora postati svakodnevnica na otoku, a mi ćemo naći modele s kojima ćemo ih poticati. Nešto slično već radi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kako se u tu zelenu otočnu priču uklapa promet koji je izrazito gust u ljetnim mjesecima? Vir je prošle godine imao preko 150 tisuća turističkih dolazaka, a kako ste automobilska destinacija, govorimo o zaista golemoj brojci ljudi i automobila.
- Ideja održivog prometa svakako je jedna od ideja održivog razvoja. Što se tiče otoka Vira, tu ste u pravu, zaista obraćamo pozornost na više aspekata. Prije svega na visoku koncentraciju prometa koja se odvija u vrijeme ljetne turističke sezone, odnosno pad prometa u ostatku godine. U Općini Vir zato radimo na višedimenzionalnom pristupu rješavanja ove problematike. Prvo, valoriziramo postojeće prometnice uz pripremu trasiranja novih ili proširenja postojećih. Drugo, nastojat ćemo napraviti svojevrsni bypass ili premosnicu prometa te revitalizirati brodske linije, kako u turističkom tako i u gospodarskom smislu. Prvenstveno tu mislim na projekt brodske linije od Vira do Zadra, odnosno od Rijeke do Zadra sa stajanjem na Viru. Drugi oblik razvoja održivog prometa je osiguravanje pristupačnosti ekološki prihvatljivom prijevozu, kao što su punktovi s gradskim biciklima i električnim vozilima.
Može li koncept zelenog plana i održivosti pasti na činjenici jednodimenzionalnog gospodarstva? Ima li Vir gospodarski potencijal, izuzev turističkog?
- Ne bih govorio o budućnosti otoka Vira kada bih na umu imao isključivo turizam koji je, uostalom, na našem otoku više fenomen nego industrija. Istina je kako nam je turizam glavna gospodarska grana i kako nam je njegov uspjeh omogućio da se godinama nalazimo u nacionalnoj destinacijskoj eliti, a ove smo godine još pokazali vrlo indikativnu otpornost na tržišne poremećaje. Mislim prije svega na situaciju s Covidom-19 u godini u kojoj smo se pozicionirali kao najbolja hrvatska turistička destinacija. Naravno, jednom kad ste na vrhu svi vas gledaju pod povećalom, ali je na nama da tu poziciju opravdamo, pa je jasno kako će Vir i dalje biti uspješna turistička destinacija. No nećemo se prepustiti slučaju, jer to nismo radili ni dosad. Uz uređenje obalnog pojasa, izgradnju hotela, nautičke luke i autokampa, a riječ je o projektima koji su pred nama i koji će staviti pečat na turistički razvoj otoka, također želimo da virski trademark postane ideja kružnog gospodarstva. Time ćemo realizirati dodatni gospodarski potencijal kojega imamo, ali bih svakako napomenuo kako je Vir, osim po turizmu, uspješan u građevinarstvu i graditeljstvu, odnosno obrtu i trgovini u kojima radi preko tisuću ljudi. Vratit ću se na pitanje i ideju kružnog gospodarstva: ugradit ćemo ga u novi dokument strategije razvoja turizma i strategije razvoja otoka Vira, a istaknuo bih neke njegove aspekte poput revitalizacije poljoprivrede. Želimo poticati lokalne OPG-ove u proizvodnji i preradi te plasiranju proizvoda na virske stolove, kako ugostiteljske tako i one kućne. Drugo, poticat ćemo prikupljanje i kompostiranje biorazgradivog otpada te njegovu ponovnu primjena u poljodjelstvu, a to je samo jedan od primjera za koji želimo da postane virska svakodnevnica. Na Općini Vir i komunalnim tvrtkama je zadaća poticanja takvog modela i, možda najvažnije, da postane ekonomski opravdan.
Spominjali ste koncept sigurnosti i sigurnog grada kao zaštitu od nepotrebnih rizika i potencijalnih šteta. Na što ste mislili?
- Sigurnost kao oblik zaštite koja pravi razliku između nečeg vrijednog i nevrijednog, najbitniji je faktor društvenog i ekonomskog prosperiteta, ali i održivog razvoja. Širi pojam sigurnosti bitan je u ovom kontekstu, jer se načelno netko ne osjeća sigurno ako vidi brdo otpada i smeća na ulici, ili pak polomljenu klupu na plaži. To su osnovne stvari, jer nas kontrola društvenih i ekonomskih procesa osigurava od nepotrebnih rizika i potencijalnih šteta, pa smo zato osnovali tvrtku Vir zaštita. Primjena tehničke zaštite i video nadzora najefikasnija je metoda povećanja sigurnosti zajednice, jer je preventivna i represivna, dok je videonadzor, prometa na primjer, osnovna pretpostavka za kvalitetna rješenja i uspostavu novih održivih modela. Projekt videonadzora na Viru omogućit će – pa čak u potpunosti i ukloniti – neovlašteno bacanje otpada, uništavanje javne imovine, neprimjerenu vožnju, nepropisno parkiranje ili omogućiti ranu detekciju požara. Sve su to događaji koje je danas teško procesuirati i ukloniti bez uporabe moderne tehnologije. Upravo zato vodili smo preliminarne razgovore s PU Zadarskom, JVP Zadar i DVD Vir, kako bi u suradnji sa građanima i nadležnim institucijama stvorili siguran, obiteljski i zeleni otok.
Na kraju dolazimo i do pitanja prirodnih ljepota i njezinog očuvanja kao ne samo političkog ili zelenog pitanja, već naše zajedničke civilizacijske zadaće. Što Vir može ponuditi svojim stanovnicima i cijeloj Hrvatskoj?
- Svi stanovnici našeg otoka, bilo privremeni ili stalni, rado naglašavaju kako je Vir jedan od najljepših hrvatskih otoka. Naravno, riječ je o subjektivnom dojmu ili lokalpatriotizmu, ali kad je završeno znanstveno istraživanje otoka kojega je provelo Sveučilište u Zadru povodom izdavanja znanstvene monografije posvećene Viru, svi su istraživači bili zadivljeni. Pogotovo oni koji su možda imali predrasude prema Viru. Podatak koji općenito najviše stavlja stvari u pravu perspektivu ogleda se u činjenici kako je samo 20 posto otoka izgrađeno, odnosno 30 posto je pod građevinskim zonama, dok je 70 posto otoka potpuno prirodni ambijent. U tom ambijentu divlje ljepote postoji preko stotinu endemskih, ugroženih i strogo zaštićenih vrsta te rezervat ptica koji ima poseban status očuvanosti na području Virića. Takvo prirodno bogatstvo potrebno je očuvati i turistički valorizirati proglašavanjem značajnog krajobraza ili parka-šume, čime bi stvorili preduvjete za očuvanje tih dijelova na otoku. Jedan od takvih projekata je biciklistički park na području koje na Viru zovemo Zapanje polje. Ovaj bi park bio integralni dio već napravljenog Virskog prstena, a projektom bi povezali cikloturizam s istraživanjem kulturne i prirodne baštine otoka.