Pandemija korone ne samo da je donijela brojne tragične slučajeve diljem Hrvatske, uzdrmala i cijeli naš zdravstveni sustav, nego je na margine ili u totalni zaborav bacila niz događaja koji bi se inače trebali obilježiti.
Tako je skoro ispod radara mogla proći i jedna zanimljiva obljetnica koja se upravo dotiče zdravstvene infrastrukture u Hrvatskoj. I prošla bi nezamijećeno da nije bilo jednog Imoćanina.
Naime, upravo se navršilo pedeset punih godina od utemeljenja prve koronarne jedinice u ondašnjoj državi, i to u poznatoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu. Zahvaljujući jednom Slivanjcu, ovu značajnu obljetnicu ipak će ovim tekstom obilježiti Slobodna Dalmacija. U razgovorima sa sudionicima toga povijesnog događaja koji je trasirao moderni pristup liječenju kardiovaskularnih bolesti doznajemo detalje iz tamo davne 1970. godine.
Pionirski rad
– Tada sam bio djelatnik tvrtke "Velebit", koja je zastupala "General Electric", proizvođača medicinske opreme poznatog u svijetu – započeo je priču ing. Miljenko Parlov, rodom iz Slivna kod Imotskog.
– U dogovoru s upravom bolnice i kardiolozima kupljena je i instalirana u to vrijeme tehnološki najmodernija i najfunkcionalnija oprema za koronarnu jedinicu. To su bila četiri monitora uz krevet pacijenata, centralna stanica s 24-satnim praćenjem stanja pacijenta i jedna mobilna jedinica s defibrilatorom. U to vrijeme to je bio u medicinskom i tehnološko-tehničkom smislu senzacionalni napredak i novost. Ista takva oprema bila je u vrhunskim bolnicama u Bostonu, Denveru i Bruxellesu. Zagreb i Hrvatska uključili su se s tom jedinicom među svjetske zdravstvene centre.
Opremu su instalirali tehničari iz "Velebita" uz pomoć centralnog Europskog servisa Liege, u Belgiji, gdje je bila centrala "General Electrica" za Europu. Ove detalje dobro znam jer sam bio glavni koordinator između "Velebita", tvrtke GE i bolnice Vinogradska u Zagrebu. Pojedinačno se sjećam svih bolnica i liječnika koji su dolazili u bolnicu na školovanje jer je moja tvrtka "Velebit" snosila troškove njihova boravka u Zagrebu.
Mislim da su prim. dr. Jozo Gjurović, koronarna jedinica i bolnica Vinogradska zaslužili da se to dostojno obilježi. Tada je to bio pionirski rad jer nismo imali kompjutorsku tehnologiju, ali su se kardiolozi sa svojim znanjem i upornošću nosili sa izazovima srčanih bolesti. U toj koronarnoj jedinici liječili su se poznati bivši i kasniji političari i uglednici: Josip Vrhovec, Miroslav Krleža, general Janko Bobetko i mnogi drugi – istaknuo nam je Miljenko Parlov.
O tom događaju i značenju koronarne jedinice, njezin prvi i dugogodišnji voditelj, danas 89-godišnji poznati kardiolog primarijus dr. Josip Gjurović kaže:
– Prije 50 godina osnovana je u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu prva koronarna jedinica u Jugoslaviji prema standardima koji su se tek utanačili u Europi i svijetu. Tadašnje bitne postavke vrijede i danas, samo su se obogatile novim saznanjima i novim mogućnostima. Intenzivna skrb akutnog bolesnika je razvojem biotehnologije stubokom promijenila ne samo kardiologiju, nego i cjelokupnu medicinu, njezin pristup bolesti, koncepciju u liječenju bolesnika i organizaciju zdravstvenog sustava.
Revolucionarni preokret
Bio je to revolucionarni preokret. Njezin je značaj bio i u prodoru biotehnologije u medicinsku praksu i u daljnjem brzom razvoju i jednih i drugih. Tako je ing. Parlov, kao tehnološki mediator, bio sukreator Koronarne jedinice. Posebnu vrijednost KJ je imao kao edukativni centar kroz koji je prvih godina prošlo više od 300 liječnika i medicinskih sestara iz cijele Jugoslavije i bila je model za otvaranje koronarnih jedinica diljem zemlje – kazao je dr. Josip Gjurović.
Još jedan nekadašnji vrhunski stručnjak, prof. dr. sc. Šime Mihatov, o ovoj obljetnici govori biranim riječima.
– Dva su datuma u tom smislu vrlo značajna. Jedan je 23. rujna 1970., kada je utemeljena prva koronarna jedinica u Zagrebu. Ja sam tada kao mladi specijalizant radio s cijelom ekipom koja je upravo s tom tehnikom u koronarnoj jedinici iz temelja izmijenila pristup liječenju pacijenata.
Mi smo tada prvi put na monitoru mogli gledati i pratiti rad srca, pratiti srčane aritmije koje su znale biti pogubne za pacijente. Tada smo mogli odmah ući u problem komplikacija i pravodobno intervenirati. Znači, iz temelja se izmijenio pristup srčanom bolesniku, posebno kod infarkta.
Također, iz temelja se izmijenila i uloga medicinske sestre. One su sada educirane bile i sposobnije vršiti neke vrlo važne popratne funkcije u praćenju pacijenata i konačno postale su vrlo značajni dio svake kardiološke ekipe.
Drugi datum je 1. listopada 2000., kada je u našoj Vinogradskoj bolnici na kardiologiji osnovana prva ekipa koja se stavila na raspolaganje našim bolesnicima 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Ponosim se što sam bio sudionik tih dvaju datuma – istaknuo nam je dr. Šime Mihatov.
