Ljudi kojima se posljednje dvije godina plaća nije povećavala osjetili su na svojoj koži inflaciju znatno više od onih kojima je koliko-toliko rasla.
Tako su oni koji primaju 900 eura ili 6781 kunu plaće, koja je bila ista od siječnja 2021. do istog mjeseca 2023. godine, ostali bez 172 eura, koliko im je od plaće “pojela” inflacija u dvije godine. Na njihove tekuće račune sjedao je svakog mjeseca isti iznos plaće, ali stalno je vrijedio manje, a današnjih 900 eura vrijedi onoliko koliko je prije dvije godine vrijedilo 728 eura.
Sve manje vrijedi
Inflacija je plaće onih koji posljednje dvije godine primaju po 600 eura obezvrijedila na 485 eura. Njihova plaća iznosi isto, ali vrijedi znatno manje nego prije dvije godine. Oni koji proteklih nekoliko godina imaju plaće od tisuću eura, od siječnja 2021. godine do ovogodišnjeg siječnja ostali su bez 191 eura i plaće im vrijede onoliko koliko je prije dvije godine vrijedilo 809 eura. Inflacija im je obezvrijedila plaće za gotovo 200 eura, što će reći da je “pojela” jednu petinu njihovih plaća iz 2021. godine.
U siječnju ove godine inflacija je iznosila 12,7 posto. Kolika je inflacija koju živimo protekle dvije godine, možda najbolje pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u proteklih deset godina iznosila 21,6 posto, dok je u posljednje dvije godine, od siječnja 2021. do siječnja 2023., ukupna stopa inflacije bila 19,1 posto. Taj val inflacije koji se podignuo prije dvije godine manje osjećaju oni kojima plaće prate državni prosjek. Najmanje ga osjećaju oni koji su najbolje plaćeni, njih oko 137 tisuća s plaćama iznad 1676 eura.
Prosječno plaćeni radnici u siječnju su dobili 1094 eura, što je 48 eura više nego u prosincu i 168 eura više nego u siječnju prošle godine. Ni toliki nominalni rast nije bio dovoljan da zakrpa rupu koju je ostavila siječanjska inflacija, pa su prosječne plaće pale u siječnju na godišnjoj razini realno za 0,9 posto.
Prof. dr. Drago Jakovčević kaže nam da je priča o prosječnim plaćama kao ona priča da smo svi jeli sarme, ali neki su jeli meso, a neki samo kupus. Ističe da ima onih kojima plaće nisu rasle po osam godina i da je njima inflacija znatno obezvrijedila primanja.
– Kod nas su cijene rasle u lipnju, srpnju i kolovozu i zbog pripremanja na konverziju, a onda su se zaokružile 31. prosinca. Zato smo među četiri zemlje s najvišom inflacijom. Kupovna moć sigurno je manja nego što pokazuje inflacija. Malo sam skeptičan prema košarici proizvoda i usluga iz kojih se računa inflacija jer mi se svaki put kad uđem u dućan čini da mogu manje kupiti i da mi je kupovna moć manja nego što pokazuju podaci o tome koliko je novac deprecirao – kaže prof. dr. Drago Jakovčević.
Svako kućanstvo ima svoju stopu inflacije, ističe se u istraživanju nejednakosti inflacije u Hrvatskoj koje je prije godinu dana objavio Ekonomski institut, Zagreb. Stopa inflacije predstavlja prosječno ili reprezentativno kućanstvo i mjeri promjene cijena kao da su svi stanovnici jedno veliko kućanstvo, dok u stvarnosti svako kućanstvo ima svoju inflaciju, što znači da je nekima ona manja od referentne stope, a nekima je veća.
Poskupljenja
Ivica Rubil, Marina Tkalec i Ivan Žilić istraživali su inflaciju u razdoblju od 2001. do 2021. godine, u kojem su ukupne cijene porasle su za 43,4 posto, a iznadprosječno su rasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to za 47,3 posto, dok su 85,3 posto porasle cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva. U dva desetljeća 10 posto najsiromašnijih kućanstava, umirovljenička i samačka kućanstva, kojima 70 posto troška čine hrana i energenti, iskusilo je rast cijena svoje potrošačke košarice od 52,6 posto, a košarica 10 posto najbogatijih kućanstava poskupjela je za 41,8 posto. Ti su rezultati, kako se navodi u istraživanju, očekivani i u skladu su s istraživanjima za druge europske zemlje.