Regionalna zvijezda doček spašava, zimska pustoš ostaje

U Dubrovniku je 2020. godinu dočekalo 3364 gosta, kaže eVisitor, sustav za prijavu i odjavu turista. Informaciju je proslijedila dubrovačka Turistička zajednica, ali ovaj put bez obračuna u postotcima. Pa evo! Prošlu godinu u gradu je dočekalo nešto više od pet tisuća gostiju, a 2018. njih 6317. U postotcima, za doček aktualne godine ostvaren je manjak od 34 odnosno 47 posto. 'Kad su male brojke u pitanju toliki pad u postotcima nije značajan, da toliki pad bude u kolovozu sve bi se treslo, bitno je kako izgledaju mjeseci u kumulativu...' neki su od komentara. I realni su, baš kao i činjenica da se zimski gosti u Dubrovniku traže povećalom. Za novogodišnje blagdane u gradu je, u odnosu na lani, bilo gotovo dvije tisuće gostiju manje. A to, za dubrovačku zimu, nije ni malen ni beznačajan broj.

Kriva kreacija

Iako smo odaslali upite o popunjenosti kapaciteta u novogodišnjim danima hotelskim kućama, odgovori su izostali. Možemo samo pretpostaviti kolika im je bila popunjenost ako tri tisuće gostiju rasporedimo po otvorenih desetak od 50 dubrovačkih hotela. Pri tom je barem 30 posto od tog broja bilo u privatnom smještaju.
- I u nas je tijekom novogodišnjih praznika bio pad u prosjeku od oko osam posto, a držimo otprilike 30 posto privatnog smještaja u Dubrovniku – kaže vlasnik Direct Bookera Nino Dubretić.
Dok se HTZ hvali s osam posto porasta u noćenjima i dolascima za božićnih i novogodišnjih blagdana u Hrvatskoj u odnosu na lani, hrvatski jug postotku nije pridonio. 'Hrvatske destinacije kvalitetno i kontinuirano rade na razvoju cjelogodišnje turističke ponude. Kreirani su atraktivni sadržaji i bogati adventski programi...', kaže HTZ.
Zašto se onda u nas dogodio pad? Jesmo li nešto krivo kreirali? Jesu li za ovog Zimskog festivala izostala zvučnija glazbena imena? Realno, festival je samo 'copy paste' lanjskog uz izmjenu imena izvođača, a, ruku na srce, novih zanimljivih sadržaja nije bilo.
- Doslovno jedan glavni izvođač može učiniti razliku u brojkama ali treba gledati priču generalno. Zimski festival treba imati jako puno događanja, bolju reklamu i promociju, da bi kao takav mogao doći na višu razinu i stalno se vrtiti oko njih. Na koncert Merlina dođe 50 tisuća ljudi a Valjka 20 tisuća, pa toliko ljudi onda spava ili ne spava po privatnom smještaju. Ali nije rješenje opet dovest Dina Merlina pa vratiti brojke i svi smo zadovoljni. Cijeli zimski festival treba imati toliko sadržaja da u biti tih mjesec i pol digne destinaciju na veći nivo. Znači da ne utječe tek jedan izvođač nego da cijeli festival iznese brojke – smatra Dubretić.

Oseka ili plima

'Ne treba se previše hvalit' kad je dobro, niti padat' u depresiju kad nas čista usporedba stavlja niže' smatra dugogodišnji direktor HTZ-a Niko Bulić. Dubrovnik će, tvrdi, svakako imati najdužu sezonu.
- Zagreb je stalno u čudima, stalno su rekordi. A kad Zagreb stavite u realnost godišnjih ostvarenja onda su brojevi realno neugodni. Zagreb je u ukupnim godišnjim ostvarenjima vrlo mali. Zagrebačka fama s Adventom je sjajna i rezultati se vide ali kad se stave u realnu mjeru su nešto sasvim drukčije – tvrdi Bulić i dodaje kako je 'sezonalnost u turizmu zakonitost'.
- Ublažavanje sezonalnosti je nešto od čega ne treba odustajati ali da ćemo mi imati cjelogodišnji turizam, to je nažalost samo želja. Uvijek će biti zimska oseka koja je na određeni način i dobra. Bitno je da startamo što prije u ranom proljeću i što kasnije završimo. A hoće li u blagdanskim danima biti dvije ili tri tisuće gostiju, to je manje važno – mišljenja je Bulić. Za prave iskorake na međunarodnom tržištu pa i u okruženju Dubrovniku trebaju mega zvijezde, uz sustavna ulaganja. Mega zvijezde će, misli, doći i zimi kad stvorimo infrastrukturne uvjete da ne zavisimo od toga hoće li puhati bura ili će padati kiša.
- Tada možete najaviti koncert koji ćete prodavati godinu dana unaprijed. Nigdje na trgovima po svijetu nema ništa mukte osim za sam doček. Ako Grad sebi može priuštiti lijepa događanja, to je sjajna stvar za građane – kaže Bulić.
Produljenje sezone, realno, Dubrovniku se već dogodilo. Snovi o cjelogodišnjoj destinaciji ostat će, čini se, nedosanjani. Iako nastojanja postoje, poput bolje zračne povezanosti. No, imati otvorenih sedam restorana u Gradu dok su na drugima oznake 'zatvoreno zbog renoviranja', ili otvoreno tek nekoliko hotela, o privatnom smještaju da i ne govorimo jer je i tu aktualan trend zatvaranja tijekom zime, još uz siromašne i slabo osmišljene sadržaje od inih turističkih stručnjaka, što drugo očekivati? Riječi jednog dubrovačkog ugostitelja 'tiho spava Grad gospara', kod zimskog turizma najbliže su istini.