StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoIZBOR ČASOPISA INDEPENDENT

DUBROVNIK IZBJEGAO 'CRNU LISTU SVJETSKOG TURIZMA' Konkretnim mjerama zaustavljen negativan trend turističkog samouništenja

Piše Ružica Mikačić/Slobodna Dalmacija
13. siječnja 2020. - 12:04

Ne valja kad u turizmu ne znaju za vas, ali ne valja, bogme, ni kada si previše popularan. Dočekali smo, eto, i to da smo sretni što nas na nekoj svjetskoj top-listi turističkih destinacija za 2020. godinu – nema, donosi Slobodna Dalmacija.

Nije ni čudno da je tako jer se radi prvi put o sastavljenoj listi mjesta koja novinari turističkog priloga Independenta, uglednog časopisa, preporučuju svakako izbjegavati u godini koja je pred nama. Naravno, radi se o gradovima koje je rastući i nekontrolirani turizam “pojeo”, ubio im dušu, prognao stanovnike iz središta, a od povijesnih znamenitosti stvorio Disneyland. Zvuči li vam to poznato?! Već nekoliko godina sveprisutan bauk prekomjernog turizma od kojeg se nisu uspjele obraniti ni najpoznatije i najbogatije zemlje svijeta, doveo je tako i do jedinstvene crne liste turizma koji je uništio sam sebe ili je na najboljem putu da tako bude.

Dubrovnik - 33 gosta po stanovniku

Iako se perjanica hrvatskog turizma Dubrovnik još donedavno znala naći na popisu gradova koje prekomjeran broj turista sve više ugrožava, zahvaljujući mjerama lokalne samouprave Dubrovnik je na putu da izbjegne neslavne crne liste turizma.

Prošle godine u gradu koji ima oko 40 tisuća stanovnika, bilo je 1,4 milijuna turista s 4,4 milijuna noćenja, odnosno 33 gosta po stanovniku Grada, što je povremeno stvaralo velike gužve na ulazima u povijesnu jezgru.

No, ograničavanjem broja uplovljavanja kruzera u istom danu, boljom organizacijom prometa i parkinga, naplatama ulaska turističkih autobusa, situacija se mijenja pa se Dubrovnik u svijetu sada spominje kao jedan od gradova koji su na vrijeme zaustavili negativan trend turističkog samouništenja.

Split – petero turista na jednog stanovnika

Zbog veličine svoje povijesne jezgre i dužine glavne gradske šetnice na Rivi, Split se nikada do sada nije našao u krugu onih koji su spomenuti u kontekstu masovnog turizma koji bi ga ugrozio. Naravno, radi se samo o brojkama, ne i o dojmu njegovih stanovnika.
Naime, još uvijek je omjer posjetitelja Splita od 943.907 u prošloj godini s 2,7 milijuna noćenja u odnosu na 178 tisuća stanovnika grada, iznimno dobar u odnosu na ugrožene turističke metropole.

Na svakog stanovnika Splita dolazi tek 5,2 gosta, što je neusporedivo s Barcelonom, gdje je taj omjer 38 turista na jednog stanovnika ili Venecijom, Amsterdamom i drugima gdje se omjeri kreću od 20 do čak 50 turista "po glavi" stanovnika grada.

I dok se neki gradovi tamo očekivano nalaze, ima i iznenađenja za koje je procijenjeno da su na korak od uništenja zbog broja gostiju, pa je u njihovu interesu da ih turisti ne posjećuju u tolikom broju. Dosadašnjih godina se sve glasnije spominjalo koji su gradovi prešli liniju prirodne ravnoteže domaćeg stanovništva i broja turista, ali sada je razina upozorenja podignuta na viši stupanj jasnom porukom: ne idite tamo!

1. BRUGGE

Na prvom je mjestu, na iznenađenje mnogih koji prate svjetska turistička kretanja, srednjovjekovni grad Brugge u Belgiji koji je, tvrde njegovi stanovnici i gradski čelnici, na pogrešnom putu koji vodi u turističku preopterećenost.

Grad koji zovu i Venecijom sjevera zbog slikovitih vijugavih kanala, mostova, trgova i palača, cijenu popularnosti plaća prije svega zbog toga što je velika luka kruzerskog turizma, ali i zato što se do njega stiže za tek sat vremena iz Bruxellesa, za par sati iz Pariza, Londona, Luxembourga...

U njegovu povijesnom središtu pod zaštitom UNESCO-a živi danas manje od 20 tisuća stanovnika, a u 2019. ga je posjetilo 8,3 milijuna turista, odnosno čak 900 tisuća više nego godinu prije.

Uz to je u Bruggeu bilo i šest milijuna izletnika s kruzera, pa su se lokalne vlasti pobojale da se grad pretvara u srednjovjekovni zabavni park. Gradonačelnik Dirk de Fauw zato inzistira na zabrani gradnje novih hotela te traži da se zabrani građanima u povijesnom središtu grada da daju u zakup svoje kuće.

U 2019. godini uveli su ograničenja broja kruzera na samo dva dnevno (bilo ih je pet!) i to radnim danima, a ne vikendom. Gradski Savjet za turizam planira privremeno zaustavljanje promocije u Parizu i Bruxellesu iz kojih i dolazi najviše dnevnih gostiju.

2. ISLAND

Ledeni otok u sjevernom dijelu Atlantskog oceana gdje se ljeti temperatura penje samo do 11 stupnjeva, a u ostalim dijelovima godine je značajno ispod nule, sa samo 330 tisuća stanovnika ove godine očekuje da će ukupno primiti 2,32 milijuna turista, sedam puta više nego ima mještana.

U zadnjih pet godina broj gostiju je veći za 80 posto, pa je lanjske godine poznati islandski kanjon s gejzirima bio privremeno zatvoren za posjetitelje zbog ogromnog priljeva turista.

U zaleđenoj zemlji vulkana koja ima manje od tisuću hotelskih soba u glavnom gradu Reykjaviku, na slobodi boravi 750 tisuća ovaca i 80 tisuća konja, ali zbog velikog broja turista dolazi do oštećenja vegetacije i prirodne ravnoteže. Zato Island ima ograničenje u iznajmljivanju stanova na najviše 90 dana godišnje, a svaki stanar koji želi turistima iznajmiti stan mora imati suglasnost susjeda za takvu djelatnost.

3. NEW ORLEANS

Živa glazbena scena, popularni klubovi, zabava, odlična kuhinja Mississippija i prekrasan povijesni centar Louisiane doveli su do toga da danas središte New Orleansa ima pet puta više turista po stanovniku nego Venecija!

Tako danas taj grad posjeti oko 18,5 milijuna posjetitelja, od čega su 6 milijuna jednodnevni gosti. Poznati Bourbon Street ima toliko posjetitelja da se u njemu hoda kao u procesiji, bez ikakve šanse da se dožive prave vrijednosti prostora, kažu lokalni stanovnici koji upozoravaju na lošu kvalitetu života građana u gradu zabave, ali i ugroženosti povijesnih dijelova.

Posebno se kao problem naglašava kratkoročan najam stanova koji istiskuje mještane iz središta grada i “overtourism” koji onečišćuje grad, a ambijent Bourbon Streeta stvara osjećaj nesigurnosti u gradu.

Sve je to dovelo, kažu, do nepoštovanja gostiju prema mještanima, pretjeranih cijena parkinga, prekomjerne buke i rasta kriminala.

4. RIM

Talijanski glavni grad pati pod težinom vlastite popularnosti koja za posljedicu ima ogromne gužve u proljetnim i ljetnim mjesecima. Pokušaj da se uvede red u ponašanje turista ogleda se i u popisu pravila ponašanja za turiste, koja su proširena i ažurirana u ovoj godini. Nakon što je prošle godine zabranjeno sjedenje na poznatim španjolskim stepenicama u centru, uz kaznu od 250 eura za prekršitelje, Rim je sada zabranio muškarcima da hodaju bez majica i goli do pojasa na javnim mjestima, ali i stavljanje katanaca i “brava ljubavi” na mostove, uz velike kazne za prekršitelje. Ne može se više ni jesti uz Fontanu di Trevi, ni piti voda iz nje.

Broj turističkih autobusa koji voze u centar Rima je limitiran, postoje i vremenska ograničenja koliko se smije boraviti i zaustavljati, sve kako bi se smanjilo zagađenje zraka automobilskim ispušnim tvarima, koje uništava spomenike kulture.

5. KOMODO, INDONEZIJA

Nacionalni park Komodo kao dom komodo zmajeva ili guštera se nalazi u Indoneziji, u području Malih sundskih otoka.

Obuhvaća tri veća otoka te 26 manjih otočića. Nacionalnim parkom je proglašen 1980. godine kada je osnovan kako bi se komodo zmaj zaštitio od legalnih i ilegalnih lovaca, a kasnije je proširen kako bi se zaštitile još neke vrste životinja koje žive u tom području.
Otok na kojem žive komodo gušteri ili komodski varan koji je najveći živi gušter na svijetu proglašen je UNESCO-ovom Svjetskom kulturnom baštinom i rezervatom flore i faune. Otoci imaju 1200 stanovnika i oko 45 tisuća turista godišnje.

Zbog značajnog smanjenja broja guštera, razmišljalo se o zatvaranju otoka za posjetitelje, da bi tamošnja vlada to izmijenila iznimno visokim cijenama ulaznica. Posjetitelji su ga prije mogli obići za 10 dolara, dok je sada ta cijena čak tisuću dolara za cijelu godinu.
Indonezijski dužnosnici najavili su tu promjene u listopadu prošle godine želeći ograničiti broj posjetitelja na otoku.

6. KYOTO, JAPAN

Još donedavno je Kyoto bio tradicionalno Zen mjesto u Japanu, prostor za uživanje i opuštanje u tradicionalnom okruženju starog Japana, a sada je postao žrtva vlastita turističkog uspjeha. Kazne od 90 dolara za turiste koji uznemiravaju gejše u javnim prostorima i povijesnom središtu uvedene su od lanjskog listopada.

O tome se na milijunima letaka upozoravaju strani turisti, osobito u glavnoj ulici Hanamikoji u povijesnoj četvrti Gion, gdje turisti bezobzirno zaustavljaju gejše kako bi se fotografirali s njima, pokušavaju dotaknuti kimona i njihovu kosu, što je nedopustivo u njihovoj tradiciji. Godišnje Kyoto posjeti oko 8 milijuna turista.

7. AMSTERDAM

Amsterdam je već godinama u vrhu gradova koje izjeda prekomjerni turizam, pa je Nizozemska turistička zajednica odlučila prestati aktivno promovirati zemlju kao odredište, zbog straha od najezde turista.

Amsterdam na oko jedan milijun stanovnika ima 19 milijuna turista godišnje. Svi žele vidjeti znamenitosti poput kanala, Kuće Anne Frank i veličanstvenih muzeja.

Ovih dana turisti koji traže svjetski poznati natpis “Ja volim Amsterdam” u središtu grada, neće ga više naći. Početkom prosinca gradske vlasti su popularni motiv za fotografiranje premjestile izvan centra kako bi uravnotežili posjete svim dijelovima grada. Stanovi se smiju iznajmiti na najviše 30 dana u godini.

Mnogi stanovnici Amsterdama osjećaju se strancima u svojim kućama, jer nemaju više susjeda. Samo im se mijenjaju grupe turista.

8. ULURU, AUSTRALIJA

U samom srcu zemlje na kraju svijeta smješten je Nacionalni park Uluru Kata Tjuta, jedan od dva najpoznatija i najveća nacionalna parka ove zemlje. Uluru je jedinstvena turistička atrakcija Australije koja privlači ogromnu pažnju znatiželjnika iz svih krajeva svijeta.
Sve donedavno Ayers Rock nije bio poznat, a danas mjesto posjeti oko milijun turista godišnje. Najveća avantura za njih je penjanje do vrha stijene, crvenkastog monolita visine 348 metara, koji se nalazi na UNESCO-ovu popisu prirodne baštine.

Njegovi vlasnici, narod Anangu, još od 1985., kada je vraćen Aboridžinima, poziva posjetitelje da poštuju duboku duhovnu važnost koju za njih ima ta stijena. Aboridžini se ne penju jer je to za njih sveto mjesto. Većina posjetitelja ne može odoljeti izazovu i oglušuje se o upozorenja i molbe Aboridžina.

Nakon godina borbe, penjanje na Uluru je prije nekoliko mjeseci proglašeno zabranjenim uz velike kazne.

9. VENECIJA
Lijepa Venecija već dugo nije turistički primjer koji treba slijediti, a lokalne vlasti pokušavaju obuzdati neprimjereno ponašanje gostiju u povijesnom gradu, kao i prekomjeran broj turista s kruzera. Tako su talijanski mediji objavili kako su “turisti kažnjeni s 854 funte zbog kuhanja kave na stepenicama Venecijanskog mosta”. Venecija zabranjuje konzumiranje alkohola na gradskim ulicama izvan ugostiteljskih objekata.

Nakon što je ove godine Gradsko vijeće Venecije uvelo niz nekonvencionalnih planova za kontrolu turizma, Venecija razmišlja o naplaćivanju novčanih kazni za svakoga tko kupi alkohol u trgovini nakon 19 sati, čak i ako je zapakiran u vrećicu iz trgovine.
Prijedlog je namijenjen onima koji okupiraju ulice i trgove vrećicama punih piva, vina i džina iz trgovine.
Više od 20 milijuna turista posjećuje godišnje povijesno središte Venecije, ali sve veći broj stanovnika bježi iz središta toga turističkog grada, koji sada ima tek 55 tisuća stanovnika. Zato je inicijativa Venecijanskog vijeća očajnički potez koji je usmjeren na ravnotežu rastućeg priljeva turista s potrebama stanovnika.

10. MACHU PICCHU, PERU

Najpoznatija peruanska atrakcija hramovi i piramide Inka Machu Picchu na listi UNESCO-ove Svjetske baštine je postao toliko popularan da su uvedena stroga ograničenja kako bi se zaustavio prekomjeran dolazak turista. Do sada ga je godišnje obilazilo oko 3 milijuna turista.

Ubuduće oko 6 tisuća turista, podijeljenih u dvije skupine,mogu posjetiti svaki dan slavnu kamenu citadelu na istočnim padinama Anda. Zahvaljujući ograničenjima, turisti će imati maksimalno tri sata za posjet trima povijesnim lokalitetima.

Cilj tih mjera je sačuvati Machu Picchu jer se kamena površina troši prolaskom turista, kažu u Ministarstvu kulture Perua.
Lokalitet Machu Picchu, što znači “stari vrhovi” na kečuanskom jeziku, izgrađen je pod vladavinom cara Pachacuteca (1438.-1471.). Na popisu je mjesta svjetske baštine UNESCO-a od 1983. godine, donosi Slobodna Dalmacija.

25. travanj 2024 08:11