U odnosu na prethodnu godinu dobit povećana za 8%

Na 12. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 15. srpnja raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2018. godini.
 
Godišnji financijski izvještaj za 2018. godinu predalo je 4.213 trgovačkih društava (6% više nego 2017.). Pozitivno su poslovala 2.812 trgovačkih društava odnosno 67% njih, a 1.401 je ostvarilo negativan financijski rezultat.
 
Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo  12,2 milijarde kuna ukupnog prihoda, 11,4 milijarde kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 461 milijun kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 679 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 1%, dobit  povećana za 8%, a konsolidirana dobit je veća za 13%.
 
U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,2 milijarde kuna prihoda (27%), a zatim slijede trgovina s 2,4 milijarde kuna prihoda (20%), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (14%), administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,3 milijarde kuna (11%), te djelatnost građevinarstva 1 milijardu kuna (8%).
 
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 12%.  Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna  (65%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih  restorani i ostali objekti  za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 20% (667 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 8% (257 milijuna kuna).
 
Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti rudarstvo i vađenje od 38%, a iznosio je 140 milijuna kuna,  premda samo s učešćem 1% od ukupnog prihoda DNŽ.
 
Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (462 milijuna kuna), što čini 41% od ukupne dobiti. Trgovina 13% sa 152 milijuna kuna dobiti, prijevoz i skladištenje čini 11% ukupne dobiti razdoblja što iznosi 125 milijuna kuna.
Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak)  je neto dobit od 679 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 385 milijuna kuna (57%), a trgovina neto dobit od 125 milijuna kuna (18%).
 
U konsolidiranim rezultatima četiri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 142 milijuna kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u djelatnostima građevinarstvo (115 milijuna kuna) i prerađivačka industrija (27 milijuna kuna).
 
U 2018. trgovačka društva su zapošljavala 22.175 djelatnika ili 6% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30% ili 6.613 djelatnika.
 
Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji,  prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 42.913 te je u odnosu na kraj 2017. godine veći za 883 zaposlena (2%). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2018. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%,dok je u Republici Hrvatskoj s 2% na 3%.
 
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2018. godini iznosila je 5.526 kuna što je rast od 3% u usporedbi s 2017. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom (7.667 kn) a najniža u djelatnosti obrazovanje (3.727 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 6.138 kn.
 
Nakon iznesenih financijskih pokazatelja Terezina Orlić, v.d. predsjednice HGK-ŽK Dubrovnik istaknula je da su ukupni prihodi gospodarstva  ostvareni u 2018. godini po prvi put veći u odnosu na predkriznu 2008. godinu i to  za 8 %. Daljnji razvoj koči između ostalog i  nedostatak radne snage, pa su dodatne radne kvote koje su nedavno odobrene već iskorištene. Također je i dalje prisutna nejednaka razvijenost pojedinih dijelova županije. Iz godine u godinu sve više upadamo u monokulturu turizma, a potencijale koje imaju djelatnosti poljoprivrede, marikulture i ribarstva nismo optimalno iskoristili.
 
Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize predstavio je kreditni rejting Hrvatske i proces uvođenja eura te je istaknuo: „Dvije od tri najveće svjetske agencije za dodjelu kreditnog rejtinga povećale su hrvatski kreditni rejting na razinu investicijskog. Koliko je to bitno, govori podatak da je agencija FITCH povećala razinu rejtinga na BBB- s pozitivnim izgledima, što je razina koju je hrvatska zadnji put imala prije 14. godina. Time se otvara prostor za daljnji pad kamatnih stopa i povećanje interesa investitora za ulaganja u Hrvatsku. Dodatan poticaj povećanju kreditnog rejtinga dolazi od pripremnih aktivnosti za uvođenje eura u Hrvatskoj. Procjenjuje se da bi uvođenje eura Hrvatskoj donijelo više koristi u odnosu na troškove, ali uvođenje eura ne možemo očekivati prije početka 2023. godine.“