Jagma za dubrovačkom Elektro Srbijom

Ni jedan potencijalni investitor nije zainteresiran za gradnju luksuznog hotela na Lastovu, no za zakup nekadašnjeg hotela u Uvali Lapad čak je jedanaest zainteresiranih! Tko sve želi zakupiti odmaralište na Šetalištu Nika i Meda Pucića 3 iz Ministarstva državne imovine nisu željeli otkriti iako natječaj završio, no u tom je odmaralištu već godinama mirni posjednik tvrtka Rez Art, čiji nam je suvlasnik i zastupnik Ile Topuzović potvrdio kako su se javili na natječaj Ministarstva državne imovine mada su već godinama posjednici i vlasnici ovoga odmarališta u Lapadu:

Mirni posjednici

- Mi smo dali svoju ponudu, a ponudi li netko drugi na ovom natjječaju više od nas, mi ostajemo u prostoru uz pristanak na tu postignutu cijenu - kaže Topuzović. - Objekt smo kupili na javnom natječju odavno i za nas je naše vlasništvo tu neupitno - dodaje Topuzović, a neriješeni odnosno oko ovog odmarališta vjerojatno i jesu razlog što Ministarstvo ne želi prije potpisivanja ugovora dati o ovom natječju više informacija od toga da se na natječaj javilo čak 11 zainteresiranih.
Podsjetimo, za nekadašnje odmaralište Elektroprivrede Srbija na Šetalištu Nika i Meda Pucića površine 1380 metara četvornih, država je tražila početnu cijenu 30-godišnjeg zakupa od 27. 600 kuna, uz jamčevinu od 2.760 kuna, a uvjet poziva je bilo ugostiteljsko turistička namjena i stavljanje u funkciju za najmanje tri godine. To neće biti problem za sadašnjeg posjednika tvrtku Rez Art u vlasništvu Tadije Barbarića, Ile Topuzovića i Zorana Vladića jer oni tamo rade već godinama.
Tvrtka Rez Art iz Zagreba naime, još je 2006. godine kupila odmaralište Elektroprivrede Srbije u uvali Lapad od Direkcije za imovinu Republike Srbije za 1,21 milijun eura. Informaciju su objavili srpski mediji, a u hrvatskima je ova je prodaja ostala u sjeni prodaje objekata na otoku Jakljanu tvrtki Jadranski luksuzni hoteli koju je na natječaju prodala ista Direkcija. Početna cijena odmarališta bila je 968.400 eura. Rez Art platio je cijenu od 1,2 milijuna eura, unatoč brojnim upozorenjima iz Hrvatskog fonda za privatizaciju da neće priznati kupnju nekretnina koje su najprije Vladinom uredbom, a kasnije i zakonom iz 1994. oduzete pravnim osobama iz Srbije i upisane na HFP. Ministarstvo državne imovine sada stavlja u funkciju odmarališta sličnih imovinsko pravnih teškoća u dugogodišnje zakupe.

Bez koncesije

Na javni natječaj za državnu koncesiju prava građenja i korištenja pomorskog dobra u Jurjevoj luci na Lastovu nije stigla nijedna ponuda pa će se taj javni poziv ponoviti.
Država je u Jurjevoj luci ponudila investitorima pravo građenja hotela i vila s ukupno 500 kreveta te pomorsko dobro za dvije marine ukupnog kapaciteta 400 vezova.
Za pravo građenja u Jurjevoj luci Ministarstvo državne imovine odredilo je traženi iznos godišnje naknade od dva milijuna i 938 tisuća kuna, dok je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrdilo vrijednost koncesije na pripadajuće pomorsko dobro na 50 godina od 103 milijuna i 659 tisuća kuna. Ukupna površina u Jurjevoj luci za koju je država ponudila pravo građenja iznosi 93 tisuće i 70 metara kvadratnih. I ta je koncesija ponuđena na 50 godina. Površina pomorskog dobra je 20 tisuća i 184 metra kvadratna.
Država najavljuje vještačenje o iznosima koji su bili određeni u prvom natječaju za pravo građenja i novu novu odluku Vlade o javnom pozivu za Jurjevu luku. Pomoćnica ministra državne imovine Ivana Pintar, nakon što je natječaj završen izjavila je kako se tijekom procesa Ministarstvu javio samo jedan investitor iz Čilea koji je zatražio dokumentaciju o natječaju na engleskom jeziku, no da je na tome sve i ostalo. Jesu li u pitanju neki od poslovnih ogranaka kojima pripada i Grupacija Lukšić nije poznato.
Od investitora u Jurjevu luku se, među ostalim, na poništenom natječaju tražila bankarska garancija na iznos od jedan posto očekivane investicije te pismo namjere poslovne banke koja bi pratila ulagača o izdavanju dodatne bankarske garancije na iznos od pet posto planirane investicije.