U Zračnoj luci Dubrovnik rekonstrukcijski građevinski radovi u punom su jeku. Krajnji rezultat omogućit će puno veći prihvat putnika. Ukupno ulaganje u projekt 'Razvoj Zračne luke Dubrovnik' je 225 milijuna eura, od kojih Europski fond za regionalni razvoj pridonosi s 158 milijuna eura ili skoro 74 posto u okviru operativnog programa 'Promet za Hrvatsku'.
Radovi uključuju izgradnju novog terminala površine 27 tisuća kvadratnih metara i rekonstrukcijske radove na postojećem terminalu, kao što su preinake sustava za prihvat, pregled i otpremu prtljage. Izgradit će se veza između terminala i dva putnička mosta, a početkom studenog počinju radovi na dogradnji i proširenju uzletno-sletne staze, kao i renovacija postojećih rubnih staza i spojnica, te postavljanje novih kako bi se pokrila puna dužina piste. Izgradit će se gorivno postrojenje s cjevovodima za punjenje aviona gorivom, bez ogromnih cisterna ispred zgrade. I stajanka sa zapadne strane će također biti rekonstruirana i proširena, a radi se i nova na istočnoj strani. Radi se i parking za autobuse, te glavni ulaz i izlaz iz Zračne luke. O svemu više govori pomoćnik glavnog direktora i direktor projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić.
- Rekonstruirali smo trafostanicu 1, izgradit ćemo trafostanicu 2 i 3 koje će biti povezane u jedan prsten, pa će Zračna luka time biti sigurna od nestanka i poremećaja u opskrbi električnom energijom. Izgradit će se upravna zgrada, te zgrada za vatrogasno-spasilačku postrojbu, a izgradit će se i mali terminal za poslovnu avijaciju, što bi nam trebalo donijeti dodatne prihode. Ono što je jako važno, jest izgradnja rulne staze na istočnoj strani Zračne luke koju nikad u zadnjih 50 godina nismo mogli napraviti jer je susjedno zemljište pripadalo JNA, odnosno Hrvatskoj vojsci. Sto metara od tog zemljišta bilo je zaštitno područje koje je prolazilo upravo tim dijelom gdje smo trebali izgraditi tu pistu. Zato se zahvaljujem Ministarstvu obrane RH koje nam je izašlo u susret i ukinulo taj zaštitni pojas.
- Ono što je dio projekta, a za što ne dobivamo novce, jest javna garaža. Radit će se iduće zime, a sastojat će se od prizemlja, kata i krova na kojima će se moći parkirati preko 700 automobila, uza sve postojeće parkinge koje imamo izgraditi, kao što su parkinzi za rent-a-car, taksije, putnike i osoblje. Ta garaža će donijeti još jedan dodatni prihod Zračnoj luci i vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci objaviti javni tender za izgradnju te javne garaže – kazuje Luko Vuletić.
- S rekonstrukcijom središnjeg dijela piste počinjemo 8. studenog. To namjeravamo završiti do 9. prosinca, uzmimo 15. prosinca s obzirom da asfaltiranje piste zahtijeva normalne vremenske uvjete, bez kiše. Ovo je dio godine kada imamo najmanje prometa, zato smo i izabrali taj period – ističe Vuletić.
- Pista u Zračnoj luci Dubrovnik najduža je u Hrvatskoj, duga je 3300 metara, a široka 45 metara, s još 15 metara 'ramena', po sedam i pol metara čistine sa svake strane. Svi putnički avioni na svijetu mogu sletjeti na ovu pistu. Rekonstruira se zbog dotrajalosti. Zračna luka izgrađena je početkom 60-tih godina prošlog stoljeća, a niti jedna u Hrvatskoj nije zadovoljavala međunarodne standarde. Zato su obnovljene naša, splitska i zagrebačka, napravljeni su novi terminali. Sve te zračne luke ulažu puno da bi poboljšale kvalitetu usluga – naglašava Luko Vuletić.
- Zgrada koja je bila prije agresije nadograđena je i rekonstruirana, napravljena je za 5 milijuna putnika i vjerujem da u jednom dužem periodu nećemo trebati značajnije investicije. U planu nam je izgradnja sezonskog terminala sa zapadne strane parking prostora, po masterplanu negdje 2015. ili 2026. godine.
Što je s famoznim slijetanjem zrakoplova po buri?
- Na žalost, taj se problem nikad neće riješiti zbog položaja luke i jačine vjetra. Vremenski uvjeti su takvi da se to neće moći stopostotno riješiti. No, činjenica je da Zračna luka Dubrovnik nije imala pravu proceduru slijetanja s istočne strane. Kroz ovaj projekt smo, uz nove tehnologije, dobili i bit će stavljena u funkciju instrumentalna procedura za slijetanje s istočne strane. Bit će to 25. studenog, kad budemo rekonstruirali jedan dio središnjeg dijela piste i kad budemo koristili istočnu stranu piste za slijetanje. To je GPS tehnologija koju Europa razvija već dugi niz godina, a tiče se cjelokupnog prometa, kako zračnog, tako i željezničkog, pomorskog i cestovnog. Već se masovno koristi u zračnim lukama zapadne Europe, poglavito u Francuskoj i Njemačkoj. Mi smo kao prva zračna luka u Hrvatskoj ušli u projekt kojim smo dobili istu takvu proceduru za slijetanje sa zapadne strane, ali tamo imamo i zemaljsku opremu pa nam nije bila toliko važna. Ali sada smo kroz ovaj projekt napravili i zahtjevnu proceduru s istočne strane. Nitko ne može sa sigurnošću reći koliko će tih letova biti odrađeno, ali je činjenica da ćemo prvi put u povijesti imati mogućnost slijetanja zrakoplova po noći i s istočne strane. Do sada nisu slijetali ni po noći s te strane jer to nitko nije želio u takvim uvjetima.
A je li investitor postigao dogovor s mještanima Močića kojima su kuće i instalacije popucale zbog detonacija s gradilišta?
- Imamo prigovora na oštećenja imovine mještana Močića zbog radova miniranja i ovom prilikom se ispričavam svim žiteljima Močića i Čilipa, kao i cijelih Konavala. Zahvat je ogroman, investitor naravno odgovara za sve učinjeno trećim stranama, međutim, mora se znati da je investitor jasno i glasno naložio izvođaču da do takvih situacija ne smije doći. Izvođač ima policu osiguranja prema trećim osobama i onaj kome je imovina oštećena uslijed radova u Zračnoj luci treba se obratiti ili nama ili izvođaču. Na teren izlazi sudski vještak koji procijeni štetu, koja će biti nadoknađena ili sanacijom ili u novcu – naglašava direktor Vuletić.
- Još jednom se svima ispričavam. Zračna luka ovo ne radi zbog sebe ili ja zbog sebe, radimo ovo zbog ljudi koji tu žive i rade, a to su mahom ljudi iz Konavala, najviše iz Močića i Čilipa. Siguran sam da s ovim projektom njihova djeca neće morati ići u Irsku – kaže.
Cijeli projekt bi, prema ugovoru, trebao završiti 14. rujna 2019.
- Zemljani, grubi radovi trebali bi biti gotovi u svibnju iduće godine, tako da neće više biti prašine. Pretpostavljam da sve rokove nećemo uspjeti ispoštovati jer treba dobiti još mnoge uporabne dozvole. Imamo 24 građevne dozvole, tako da je to puno posla i za Ministarstvo i za administraciju. Predviđam da ćemo sve uporabne dozvole dobiti do kraja iduće godine, pa ako se oduži i na početak 2020., neće biti neke velike štete.
Prije apliciranja za europska sredstva, morali smo prikazati i dokazati da ćemo napraviti sve u interesu zaštite okoliša. Zračna luka radi kanalizacijski spoj sa Zvekovicom, u dužini većoj od tri kilometra, da bi se spojili na postojeći kanalizacijski sustav. Trenutno je na aerodromu nekoliko ogromnih rupa s pročistačima koji su uvjet da se u sustav slije sva kišnica s manevarskih površina. Nedavno smo bili svjedoci poplave, ne zbog Zračne luke, ali ćemo uz ovaj projekt dugoročno riješiti sve te probleme, posebno štetne tvari koje se stvaraju na području luke.