StoryEditor
PolitikaX. JEDINICA

Valentin Dujmović: Dalmaciju mora zastupati čovjek koji u njoj i živi, a Marjan moramo hitno izvući iz birokratskog pakla

2. srpnja 2020. - 22:57

Valentin Dujmović nositelj je liste HNS-a za Hrvatski sabor u X. izbornoj jedinici. Ujedno, Dujmović je i jedini nositelj liste u X. jedinici s adresom u Dubrovniku. No, to znači da se ne zanima i za puno šire područje i brojne druge teme o kojima smo razgovarali za Slobodnu...

Je li doista prošlo vrijeme kad je "žena sjedila u kantunu i čekala što će ‘baja’ reći" ili je Hrvatska još uvijek izrazito patrijahalna država?

- Bio sam siguran da smo u 21. stoljeću naučili da su ljudska prava i slobode tema koja nije i ne smije biti upitna ni za koju skupinu građana. Žalosno je da i dalje postoje oni koji to ne razumiju i svoje prave stavove kriju iza umivenih i zabavljačkih lica. Ipak, prije ili kasnije maske padnu. Strašno je da u političkoj kampanji kandidati očito opasnih namjera u totalitarnom tonu prijete i zastrašuju žene i ugrožavaju njihova davno stečena prava. Rekao bih da je njima, a ne ženama, mjesto u kantunu, što su im vrlo jasno poručile i brojne žene.

Predlažete poticaje za obnovu starih kamenih kuća, posebice u zaleđu Dalmacije. Čemu ih obnavljati i je li takva investicija isplativa?

- Tradicija i povijest su naša jaka strana i čine nas prepoznatljivijima od mnogih zemalja u svijetu. Puno je primjera na Mediteranu kako ulaganjima u baštinu stvoriti autentične turističke zone koje privlače goste. Na primjer, znamo koliko ljudi dođe u našu zemlju samo kako bi u Dubrovniku vidjeli jedinstvene, srednjovjekovne zidine ili u Splitu Dioklecijanovu palaču. Siguran sam da bi kvalitetno provedena obnova starih kamenih kuća dala dodatni doprinos očuvanju naše baštine, privuklagoste s obale u zaleđe i potaknula razvoj turizma, upravo u vremenukada svjedočimo da gosti traže baš ovakav tip odmora.

Gradonačelnik Milan Bandić hvali se kako u Zagrebu čak i roditelj odgojitelj ima plaću od 6250 kuna, kako su u metropoli plaće iznad državnog prosjeka, infrastrukturom i drugim stvarima koje na obali ljudi nemaju iako cijela država živi upravo od te obale i turizma. Dalmatinci se s pravom pitaju kada će im država nešto vratiti obzirom da u nekim mjestima nema čak ni vode, kanalizacije i druge osnovne infrastrukture?

- Dalmacija je, nažalost, itekako zapostavljena i žao mi je da se i sada većina kandidata na listama bavi osobnim obračunima i politiziranjem koje nikome ne donosi ništa dobro. Politika mora rješavati konkretne probleme koji muče građane i omogućiti im da žive bolje. Ljudima je dosta podjela i pustih obećanja nakon kojih saborski zastupnik sjedne u fotelju i četiri godine ispija jeftine kavice na Markovom trgu.

Našu regiju treba zastupati netko tko ovdje živi, tko razumije probleme i otoka i zaleđa i tko će iz Zagreba donijeti projekte. Znam kako rješavati konkretne probleme, to sam i pokazao na brojnim projektima, i smatrao bih uspješnim mandat na kraju kojeg bi cijela naša regija imala dovoljno pitke vode i riješenu odvodnju kojom bismo zaštitili i sačuvali naše more.



Dalmacija je valjda najjača u državi po propalim ili zakočenim investicijskim projektima. Od Dubrovnika preko Mljeta, Hvara i Splita pa sve do Šibenika. Zašto se to događa i na koji način zaštiti obalu a istovremeno omogućiti investicije?

- Zaštita obale mora biti prioritet kada govorimo o bilo kojoj investiciji i uvijek je moguće naći rješenje na dobro svih strana. Primjer su i brojni projekti Hrvatskih voda. Od Šibenika preko Hvara, Ploča, Splita do Dubrovnikau tijeku je niz projekata financiranih bespovratnim novcem Europske unije, u vrijednosti nekoliko milijardi kuna, dok je u posljednjih nekoliko godina stotine milijuna kuna uloženo u manje projekte koji rješavaju problem vodoopskrbe i odvodnje. To znači raditi za građane.

Voda je osnova života bilo gdje, pa tako i na našim otocima no velik broj njih još uvijek nema razvijenu vodoopskrbu. Kada će se to osnovno pitanje riješiti?

- Pitka voda je, osobito na otocima,i dalje najveći problem, ali i tome se može doskočiti. Primjerice, nedavno su kod Blata na Korčuli izbušili bušotinu s dovoljnom količinom vode za taj dio otoka danas i budući razvoj. Ni Putniković na Pelješcu nikad nije imao vodu, a sada ima bušotinu na koju može priključiti budući vodovod, dok Dubrovnik ima pročistač vode kakav mu je potreban i čiju izgradnju sam pokrenuo, a kolege nakon mene dovršile. Sve se može, samo trebainicijative i truda.

Pozivaju se otočani da ostanu živjeti na otocima, mladi da se vrate na njih nakon završenog fakulteta… Čini se da takve pozive upućuju oni koji nikada zimi nisu posjetili neki otok, a kamoli na njemu živjeli. Očito ne znaju koliko je teško otići na kopno, posebice tijekom zime. Na koji način bolje povezati otoke, jer dosadašnji sustav ne samo da je skup već i nedovoljno učinkovit?

- Odrastao sam u Trpnju na Pelješcu, a u gimnaziju sam išao trajektom u Ploče, tako da poznajem sve prednosti i nedostatke života u prostorno izoliranim sredinama. Pitanje pomorskog linijskog povezivanjajevažno, ali smatram da je ključno otocima omogućiti osnove za razvoj – kanalizacijsku i vodovodnu mrežu. Pozitivan primjer je izgradnja sustava odvodnje na Lopudu kao prvom otoku dubrovačkih Elafita koji će dobiti kanalizacijsku mrežu, na što se naslanja rješavanje vodoopskrbei program obnove starih kamenih kuća. Kad ljudima omogućimo da na svojoj djedovini žive i privređuju, tada ćemo lako riješiti i bolju povezanost.

Nedavno ste se u društvu kolegica i kolega s liste HNS-a predstavili u Splitu te pretpostavljam da ste upoznati s problemima koji muče Splićane?

- Dijelom su problem koji muče građane Splita vrlo slični problemima mojih Dubrovčana. Oba su se grada jednako našla u problemima sezonske preopterećenosti povijesnog dijela grada, prometnih gužvi, iako su meni stručno najbliže ekološke teme. U Splitu su odlagališta otpada izgrađena doslovno iznad spavaćih soba građana, kapaciteti su odavno premašeni, a centri za zbrinjavanje otpada ne postoje. To pitanje treba hitno rješavati i pritom slušati struku i uključiti javnost. Pratim i što se događa s Marjanom, koji se, nažalost, našao u administrativnom i birokratskom pakluprebacivanja odgovornosti koju građani Splita nemoćno gledaju poput tragedije u više činova.

Spomenuli ste temu Marjana. Znamo da je u Dubrovniku stalno aktualno pitanje upravljanja zidinama, a tko bi, po vama, trebao upravljati Marjanom?

- Uz Svetog Duju i Hajduk, Marjan je Splićanima svetinjai dio života svakog građanina. Uz to, Marjan je i ekološki bitan, nezamjenjiv. Splićani su prije stotinjak godina svoje zemlje na Marjanu darivali Gradu Splitu, a ne državi i tu njihovu volju i danas treba poštivati, to je stav mojih kolegica i kolega u splitskom HNS-u i moj osobni stav. Jedinice lokalne samouprave moraju biti vlasnici svojih simbola. Trebamo slušati građane, zaustaviti i spriječiti devastaciju Marjana i omogućiti obnovu za nove generacije. Vremena za to je sve manje.

Izdvojeno

28. srpanj 2020 21:52