Renesansa i barok
Druga je večer bila podijeljena u dva dijela. U prvom se izvodila renesansna literatura, uglavnom djela di Lassa i C.Janequina, te P.Certona, P.Passereaua, J.Arcadelta i C. De Rore. U drugom smo čuli baroknu vokalnu glazbu iz pera H.Purcella, G.F.Händela i C.Monteverdija, opet velikana svoje epohe. Za svako su razdoblje izvođači bili različito stilski odjeveni.
Za kraj pjesma i ples s publikom
Rado viđeni gosti
Zbor „Romeo i Julija“ osnovao je 1991.godine Benoît Malmberg za potrebe produkcije Shakespeareove tragedije Romeo i Julija Švedskog kraljevskog dramskog kazališta iz Stockholma. Zbor je prvi put došao u Dubrovnik 1994.godine, u vrijeme kad su i domaći ansambli bili rijetki gosti. Nakon toga je Zbor postao stalni sudionik Dubrovačkih ljetnih igara, odnosno Sponze, Kneževa dvora i Lovrijenca. Popularni Šveđani su mnoge projekte određene tematskim naslovima pripremali upravo za Dubrovnik. I tek ih nakon Dubrovnika reprizirali diljem svijeta – što bi i trebao biti jedini redoslijed između Igara i ostalih festivala! Nakon 2004.godine Igre prekidaju suradnju sa Šveđanima – ne znamo razloge. Da bi donekle ispravio taj propust i nepravdu, Petar Mišo Mihočević, tadašnji ravnatelj Kazališta Marina Držića, 2009. godine Šveđane ugošćuje u Kazalištu. Srećom, Damir Milat, sadašnji ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra, 2019. godine Šveđane ugošćuje u Kneževu dvoru na Festivalu Dubrovnik u pozno ljeto.
Zbor „Romeo i Julija“ osnovao je 1991.godine Benoît Malmberg za potrebe produkcije Shakespeareove tragedije Romeo i Julija Švedskog kraljevskog dramskog kazališta iz Stockholma. Zbor je prvi put došao u Dubrovnik 1994.godine, u vrijeme kad su i domaći ansambli bili rijetki gosti. Nakon toga je Zbor postao stalni sudionik Dubrovačkih ljetnih igara, odnosno Sponze, Kneževa dvora i Lovrijenca. Popularni Šveđani su mnoge projekte određene tematskim naslovima pripremali upravo za Dubrovnik. I tek ih nakon Dubrovnika reprizirali diljem svijeta – što bi i trebao biti jedini redoslijed između Igara i ostalih festivala! Nakon 2004.godine Igre prekidaju suradnju sa Šveđanima – ne znamo razloge. Da bi donekle ispravio taj propust i nepravdu, Petar Mišo Mihočević, tadašnji ravnatelj Kazališta Marina Držića, 2009. godine Šveđane ugošćuje u Kazalištu. Srećom, Damir Milat, sadašnji ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra, 2019. godine Šveđane ugošćuje u Kneževu dvoru na Festivalu Dubrovnik u pozno ljeto.
Dođite nam opet!
Posebna se ljubav razvila između dubrovačke publike i članova Zbora. Šveđani su vjernost Dubrovčana nagrađivali originalnim, zanimljivim i zabavnim glazbeno - scenskim projektima. Očito su posebnu pažnju pridavali svojim dolascima na Lovrijenac i u Knežev dvor u kojem se osjećaju doslovno „k'o doma“. I ove godine su Šveđani otpraćeni laticama cvijeća koje su padale s gornje galerije. I na kraju plesali s publikom. Uz zahvalu Orkestru što ih je doveo, možemo samo reći „Dođite nam opet!“.
Posebna se ljubav razvila između dubrovačke publike i članova Zbora. Šveđani su vjernost Dubrovčana nagrađivali originalnim, zanimljivim i zabavnim glazbeno - scenskim projektima. Očito su posebnu pažnju pridavali svojim dolascima na Lovrijenac i u Knežev dvor u kojem se osjećaju doslovno „k'o doma“. I ove godine su Šveđani otpraćeni laticama cvijeća koje su padale s gornje galerije. I na kraju plesali s publikom. Uz zahvalu Orkestru što ih je doveo, možemo samo reći „Dođite nam opet!“.
Bliskost s publikom
Popularni Šveđani su nakon svakog nastupa ispratili publiku koja ih se očito zaželjela. Družili su se s njom još neko vrijeme ispred Kneževa dvora poput pravih domaćina. Pričali s publikom, smijali se, obnavljali uspomene, fotografirali se. I onda se vratili u Dvor. Da se presvuku, naravno, iako nam je izgledalo da će tamo i prespavati. Jer im je tamo mjesto.
Popularni Šveđani su nakon svakog nastupa ispratili publiku koja ih se očito zaželjela. Družili su se s njom još neko vrijeme ispred Kneževa dvora poput pravih domaćina. Pričali s publikom, smijali se, obnavljali uspomene, fotografirali se. I onda se vratili u Dvor. Da se presvuku, naravno, iako nam je izgledalo da će tamo i prespavati. Jer im je tamo mjesto.