StoryEditorOCM
KulturaZBOR „ROMEO I JULIJA“ ŠVEDSKOG KRALJEVSKOG DRAMSKOG KAZALIŠTA IZ STOCKHOLMA

Falili ste Dubrovniku!

Piše Sanja Dražić
24. rujna 2019. - 17:11
Jesu li članovi Zbora „Romeo i Julija“ Švedskog dramskog kazališta iz Stockholma rekonstruirali Knežev dvor na sjeveru Evrope kako bi u njemu uvježbavali glazbeno–scenske projekte za Dubrovnik? Jer tako savršeno korištenje podija, skala, stupova, izlaza i ulaza, navodi vas na zaključak da je svaka udaljenost izmjerena u centimetar. I da sve savršeno funkcionira. Ili su svih ovih petnaest godina pamtili Knežev dvor kao najljepšu uspomenu? Unatoč prekidu suradnje?


Renesansa i barok

Dubrovačka je publika s nestrpljenjem čekala ovogodišnji dolazak popularnih Šveđana koji su na Festivalu „Dubrovnik u pozno ljeto“ imali čak dva nastupa, dan za danom. Prvi se zvao „Decameron“. Zbor, čiji je voditelj od osnutka pa do danas Benoît Malmberg, uprizorio je pet Boccacciovih novela (Filippo Baldano, Kazna za ljubav u Pratu, Časna majka s gaćama, Masetto u ženskom samostanu, Girolamo i Salvestra). Između glumačkih dijelova Zbor je pjevao renesansnu glazbu koju potpisuju O.di Lasso, O.Vecchi, G. Da Nola, J. Des Prés, R.Mantovano, F.Patavino i A.Willaert. Dakle, najznačajniji majstori tog razdoblja.
Druga je večer bila podijeljena u dva dijela. U prvom se izvodila renesansna literatura, uglavnom djela di Lassa i C.Janequina, te P.Certona, P.Passereaua, J.Arcadelta i C. De Rore. U drugom smo čuli baroknu vokalnu glazbu iz pera H.Purcella, G.F.Händela i C.Monteverdija, opet velikana svoje epohe. Za svako su razdoblje izvođači bili različito stilski odjeveni.


Za kraj pjesma i ples s publikom

Ansambl sastavljen od četrnaest članova za pratnju koristi dvije lutnje, kontrabas i udaraljke. Njihovi nastupi na začuđujući način objedinjuju odličnu glumu, odlično pjevanje, opuštenost, promišljeni scenski pokret te mnoštvo duhovitih i smiješnih situacija i dramaturških rješenja. Često je riječ o komičnim dosjetkama koje svojom mimikom i pokretima izazivaju smijeh. Smijeh izazivaju i povremena naglašena glumatanja. Proizlaze li ona iz njihove zaigranosti ili iz potrebe da prokomentiraju svoje manje talentirane kolege, nije važno. Važno je da se i publika i izvođači pri tom odlično osjećaju. A unatoč stalnom kretanju, koračanju, plesu, trčanju, zaljubljenim pogledima i potpunom glumačkom angažmanu u svakom trenutku, pjevački je dio u besprijekornoj uigranosti. Posebno istaknimo da su boje glasova, dinamika i izgovor u savršenoj ravnoteži. Pri čemu, bez obzira na kvalitetne izvedbe, draži su nam kad pjevaju kao ansambl nego kao solisti. Možda Šveđani i improviziraju – reagirali su na Zelence, avion i glazbu uživo iz blizine Dvora – ali je i taj dio savršeno usklađen. Iako je prvi nastup trajao sat i po a drugi dva sata, Šveđani su bili raspoloženi i za glazbene dodatke. Na prvoj večeri je bila to renesansna glazba. Na kraju druge večeri otpjevali su „Dancing queen“, hit popularne ABBE. Svirali i pjevali i plesali zajedno s publikom. Prava festa u Kneževom dvoru!

Rado viđeni gosti
Zbor „Romeo i Julija“ osnovao je 1991.godine Benoît Malmberg za potrebe produkcije Shakespeareove tragedije Romeo i Julija Švedskog kraljevskog dramskog kazališta iz Stockholma. Zbor je prvi put došao u Dubrovnik 1994.godine, u vrijeme kad su i domaći ansambli bili rijetki gosti. Nakon toga je Zbor postao stalni sudionik Dubrovačkih ljetnih igara, odnosno Sponze, Kneževa dvora i Lovrijenca. Popularni Šveđani su mnoge projekte određene tematskim naslovima pripremali upravo za Dubrovnik. I tek ih nakon Dubrovnika reprizirali diljem svijeta – što bi i trebao biti jedini redoslijed između Igara i ostalih festivala! Nakon 2004.godine Igre prekidaju suradnju sa Šveđanima – ne znamo razloge. Da bi donekle ispravio taj propust i nepravdu, Petar Mišo Mihočević, tadašnji ravnatelj Kazališta Marina Držića, 2009. godine Šveđane ugošćuje u Kazalištu. Srećom, Damir Milat, sadašnji ravnatelj Dubrovačkog simfonijskog orkestra, 2019. godine Šveđane ugošćuje u Kneževu dvoru na Festivalu Dubrovnik u pozno ljeto.
Dođite nam opet!
Posebna se ljubav razvila između dubrovačke publike i članova Zbora. Šveđani su vjernost Dubrovčana nagrađivali originalnim, zanimljivim i zabavnim glazbeno - scenskim projektima. Očito su posebnu pažnju pridavali svojim dolascima na Lovrijenac i u Knežev dvor u kojem se osjećaju doslovno „k'o doma“. I ove godine su Šveđani otpraćeni laticama cvijeća koje su padale s gornje galerije. I na kraju plesali s publikom. Uz zahvalu Orkestru što ih je doveo, možemo samo reći „Dođite nam opet!“.
Bliskost s publikom
Popularni Šveđani su nakon svakog nastupa ispratili publiku koja ih se očito zaželjela. Družili su se s njom još neko vrijeme ispred Kneževa dvora poput pravih domaćina. Pričali s publikom, smijali se, obnavljali uspomene, fotografirali se. I onda se vratili u Dvor. Da se presvuku, naravno, iako nam je izgledalo da će tamo i prespavati. Jer im je tamo mjesto.

17. travanj 2024 19:18