Vijesti Kultura

KNEŽEV DVOR

POLUSTOLJETNI PJESNIČKI ŽIVOT UKORIČEN U ŠEST KNJIGA Luko Paljetak predstavio svoje „Sabrane pjesme“

KNEŽEV DVOR
Ovim izdanjem obuhvaćeno je cjelokupno Paljetkovo pjesničko stvaralaštvo od 1968. do 2018. Naime, „Sabrane pjesme“ objavljene su prigodom autorove 75. godišnjice rođenja, 55. obljetnice književnog i umjetničkog rada i 50. obljetnice od objavljivanja prve pjesničke zbirke „Nečastivi iz ruže“, kazao je Zoran Bošković

Književnik, prevoditelj, umjetnik, pjesnik i akademik Luko Paljetak predstavio je u Kneževom dvoru „Sabrane pjesme“. Uz njega, knjige su predstavili Paljetkov dugogodišnji prijatelj akademik Tonko Maroević te u ime izdavača, Naklade Bošković iz Splita, Zoran Bošković. Na samom početku večeri, pjesnik je pročitao jednu pjesmu.



- Svatko predstavljanje knjige posebno je svečan trenutak, a autor je svečar kojemu iskreno čestitamo. Mladog pjesnika za kojega se čulo da je vrlo uspješno i medijsko dobro popraćeno predstavljanje prve zbirke pjesama zove urednik s radija i predstavivši se odmah pita: „Dobar dan, Vi ste pjesnik?“ „Da, ja sam pjesnik!“ Urednik nastavlja: „Amater?“ „A ne, mater nije, znate, ona malo radi oko vrta i ne zanima je baš puno poezija.“ Nikakav komercijalni neuspjeh ne može zasjeniti čast koju nakladnik dobiva objavljivanjem djela Luka Paljetka, ali čast u bankama nema vjerodostojan kredibilitet. Budući da je autor ove brojne zbirke odavno moguće pronaći na tržištu, a neke čak nisu dostupne ni u hrvatskim knjižnicama, želja ove nakladničke kuće bila je da u autorovoj obljetničkoj 2018. godini objavi njegove “Sabrane pjesme“. Ovim izdanjem obuhvaćeno je cjelokupno Paljetkovo pjesničko stvaralaštvo od 1968. do 2018. Naime, „Sabrane pjesme“ objavljene su prigodom autorove 75. godišnjice rođenja, 55. obljetnice književnog i umjetničkog rada i 50. obljetnice od objavljivanja prve pjesničke zbirke „Nečastivi iz ruže“. Zbog preopsežnog opsega, „Sabrane pjesme“ su raspoređene u šest knjiga koju čine jednu cjelinu, ovo kapitalno djelo sadrži 3730 stranica. Uredništvo potpisuju akademik Tonko Maroević i Anamarija Paljetak uz marljivog i uvijek dostupnog suradnika Darka Matičevića koji je doslovno bdio nad svakim stihom uspoređujući ga s izvornikom. Akademik Paljetak dobro poznaje riječi Platonova učenika Aristotela: „Ako Atena ostane bez postolara, Atenjani će ići bosi. Ako Atena ostane bez učitelja, Atene neće biti:“ Zato ga držimo našim učiteljem koji piše, stvara i čuva od zaborava mnoge naše velikane poput Marina Držića. Zna dobro naš akademik da sve ima rok trajanja, a samo ono zapisano ostavljamo budućem naraštaju. Ovim šestoknižjem, poštovani akademiče Paljetak, obogatili ste hrvatsku literaturu i kulturu. Želim da Vam muze ne daju mira ni u ono slobodno vrijeme i da Vas nastave doživotno gnjaviti, poželio je Bošković autoru.



Potom se akademik Maroević osvrnuo na „Sabrane pjesme“ te je priznao da je autor i na njega utjecao te da ga je inspirirao bez obzira što je Paljetak mlađi od njega.

-  Teško je ne biti uzbuđen pred činjenicom da je pred nama ovako velik, značajan, uspješan opus. Da je pred nama jedan pjesnik koji je vratio dostojanstvo običnim riječima, a koji je neobične riječi znao staviti u živi kontekst. Opus je to pjesnika koji je u prozi, u novelama, romanima, dramama, kazališnim tekstovima, esejima, pričama uvijek na neki način ponajprije bio pjesnik i kao pjesnik, stihovima koji su ovdje okupljeni, iskazao jedan univerzum, mikrokozmos ili ako hoćete, makrokozmos. Čini mi se da je u tih pola stoljeća i više vratio hrvatskom jeziku doista ono što mu je na neki način nedostajalo, a što su eksperimenti, što su radikalizmi doveli u pitanje - to je organičnost, to je prirodnost pjesničkog govora, to je ne imati strah od riječi kao što su: srce, sunce, mjesec, ptica… Sve ono što smo često na neki način u strahu od banalnosti izbjegavali. Da, Luko se znao vratiti ishodištima. Zašto?! Zato što je znao naći novi kontekst, što ih je znao sintaktički staviti u nove odnose, što je znao osluhnuti njihovu pozadinu, ono iza tih banalnih brojnih značenja povezati jednim skladom, harmonijom, jednom melodioznošću koja također nije banalna. Tog svog dara ima dovoljno, ima ga na 'bacanje', ubacio je, unosio je u ovih šest knjiga, a moglo je gotovo ovakvih šest knjiga biti njegovih studija o hrvatskoj i svjetskoj književnosti, njegovih dramskih i radiodramskih tekstova ima također, ali poezija je, dakako, prije svega. Počeo je kao pjesnik, nije odustao od poezije kad se afirmirao ili realizirao u drugim medijima, u drugim žanrovima zato što je uvijek imao što reći! Moglo bi se reći da je napravio jednu svojevrsnu enciklopediju, to bi se i lako dokazalo, komentirao je Maroević te nastavio:  



– Spojio je Držića i Vojnovića, Gundulića i Vodopića. Svaki od tih starih dubrovačkih glasova: jedan je zafrkanski, drugi je super ozbiljan i uzvišen, treći je pomalo konavoski… Svi slojevi, svi glasovi, svi registri kroz Paljetka su se uspjeli realizirati. Mislio sam da sam više napisao o Luku nego što sam napisao, mislim da sam napisao jedno tridesetak tekstova, ali kad pogledam broj knjiga, broj pjesama, broj stihova, broj zbirki, vidim da nisam sve pokrio! Nitko neće sve pokriti. Doktoranti i magisteriji koji se budu Lukom bavili imat će teških problema svladavanja primarne građe. Mi smo ovdje povlašteni da možemo čuti poeziju kako će teško glumci i ostali prenijeti i prenositi, u prilici smo čuti Lukovu izvedbu. Paljetak, naravno, može izgledati kao čovjek koji melje na jedan sličan način, u vezanom stihu, četrnaestercu, u katrenima, u osmercima, u sonetima, u sonetnim vijencima, ali nije to ni izdaleka sve! Nema tog u čemu se on nije okušao, nema tih slobodnih stihova, nema tih haikua, nema tih proznih pjesama u kojima ga nema. Uvijek je svoj, a uvijek je i različit. Pjesnik je to koji pripitomljuje riječi, koji pripitomljuju situacije i koji preobražava. Kad bi Luko zatekao prevoditelja kakav je on, bio bi pjesnik svjetskoga glasa, a on je za nas svjetski pjesnik, objasnio je akademik Maroević.   

Autor je pročitao pjesme iz svih šest knjiga, ali i jednu iz posljednje zbirke „Ptice koje se prerano svuku“ koju je predstavio početkom kolovoza i koju je posvetio svojoj nedavno preminuloj supruzi Anamariji.

- Prva pjesma koju sam govorio napisana je 1968. i predstavili smo je u tadašnjem Društvu prijatelja dubrovačke starine nasuprot Dominikanskog samostana. Plakat je za tu večer bio napravio Ivo Dulčić. Dakle, bila su to neka druga i reklo bi se, možda poetičnija vremena. Prije nego što Vas otpustim u ovaj naš Babilon, dopustite mi da kažem nekoliko zaključnih riječi. Dakle, kao što znate, moj nakladnik je iz Splita, a kažu da su Splićani mandrili. Nije to daleko od istine jer samo čovjek koji nema baš čiste pojmove što znači biti izdavač usudio bi se uopće objaviti ove knjige. Prema tome, čini mi se da je on s jedne strane potvrdio tu izreku, a s druge strane je potvrdio da mi zapravo potječemo od mandrila. Zahvaljujem izdavaču, nadasve – za svaku knjigu posebno i želio bih da se ovaj niz nastavi, ali ne baš na njegov trošak! Tonku ne smijem ni zahvaliti za sve što je učinio za mene jer bi to bilo 'contradictio in adiecto'. Darku, on je moj dvorski skladatelj, pa njemu ne moram uopće zahvaliti, ali zato želim zahvaliti kolegi i prijatelju Borisu Njavru. Borise, rekli su ti tvoji studenti, bori se i dalje za Društvo dubrovačkih pisaca u kojemu si imao hrabrosti i volje objaviti zadnju moju knjigu, kao i neke prethodne. Nadam se da te neće napustiti ta volja, budući da si sada tamo u Župi, a ne ovdje. To je dokaz da još ima ljudi na koji ovaj Grad može i mora računati. Zahvaljujem vama koji ste došli, kako se ono kaže u onoj frazi – u ovako velikom i lijepom broju! Budući da vidim uglavnom ženska lica, naravno ne podcjenjujem muška lica koja večeras ovdje vidim, ali je to čisti dokaz da je poezija žena, da počiva na ženama i da pjesnici valjda počivaju na ženama, našalio se Paljetak.    



Pročitavši još jednu pjesmu za kraj, Paljetak je zaključio događaj u organizaciji Društva dubrovačkih pisaca koji je glazbeno svojim izvedbama zaokružio Darko Matičević. bLu
 

Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije