Marija Benić-Penava i Franko Mirošević predstavili kapitalno djelo hrvatske historiografije

Marija Benić-Penava i Franko Mirošević predstavili su u organizaciji dubrovačkog ogranka Matice hrvatske i Sveučilišta u Dubrovniku knjigu „Političke i gospodarske prilike u Dubrovniku tridesetih godina dvadesetog stoljeća“. Predsjednica ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Slavica Stojan pozdravila je autore, predstavljače i publiku rekavši kako je suradnja između Sveučilišta i Matice suradnja koja uvijek daje dobre rezultate.

Recenzentica knjige, Zlata Živaković-Kerže, iscrpno je predstavila životopise autora. Kazala je kako su autori knjige proveli sate, mjesece, godine u Hrvatskom državnom arhivu, Državnom arhivu u Dubrovniku te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kako bi napisali ovo djelo. Živaković-Kerže navela je podatak kako je knjiga podijeljena u devet poglavlja te kako je riječ o kapitalnom djelu hrvatske historiografije jer se prvi put netko bavi političkim i gospodarskim prilikama u Dubrovniku 30-tih godina prošlog stoljeća. 

Mira Kolar-Dimitrijević, druga recenzentica djela, pohvalila je knjigu istaknuvši kako je po karakteru riječ o sintezi. Ponovila je još jednom povijesni značaj Dubrovnika te povijesno bogatstvo Grada. Otkrila je kako se autori bave vremenskim razdobljem od 1929. do 1941. Za stil pisanja, pristup temama i obrazloženja u knjizi imala je samo riječi hvale. Govoreći o procesu pisanja i o samoj knjizi, Benić-Penava zahvalila je recenzenticama riječima: „učiti od vas bilo je neprocjenjivo“. Naravno, zahvale su bile upućene i kolegama, prijateljima, obitelji, ali i publici koja je uveličala predstavljanje u Znanstvenoj knjižnici.

Mirošević je pak knjigu opisao kao „skicu“, kao „temelj“ koji ne odgovara na mnoga pitanja. Za njega je razdoblje od 1929. do 1941. značajno zbog toga što se „Dubrovnik uspio oduprijeti odnarođivanju", a otpor tome započeo je 1935. Naime, naglasio je kako su Jugoslaveni u Dubrovniku bili jaka i moćna snaga, imali su u to vrijeme značajan utjecaj po novcu, ali i dobre veze s Beogradom. Prema Miroševićevim riječima, Jugoslaveni su imali svoj list „Dubrovnik“ s kojim su od 1937. do 1941. "napravili toliko zla". Primjerice, negirali su Hrvatsku seljačku stranku. Izdvojio je u tom kontekstu Melka Čingriju, sina Petra Čingrije, koji je napisao brošuru „Dubrovnik i hrvatsko pitanje“ u kojoj je naveo kako Dubrovnik nikada nije bio dio Hrvatske, kako Dubrovnik ne smije pripadati Banovini Hrvatskoj te kako je Dubrovnik nešto što nije hrvatsko. bLu