"Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika" naziv je izložbe autora Danke Radić, Marijana Bradanovića, Deana Krmca, Petre Blažević, Sunčane Dežjot i Antonije Perković otvorene u žitnici „Rupe“. Rezultat je to suradnje Dubrovačkih muzeja, Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovputa d.o.o.
Kako sam naziv sugerira, povod izložbe velika je obljetnica - 200 godina organizirane svjetioničarske službe na istočnoj obali Jadrana. Budući da je prvi svjetionik na istočnojadranskoj obali podignut na rtu Savudrija, izložba je, u suradnji s Gradom Umagom, Muzejom grada Umaga, Turističkom zajednicom grada Umaga i Ustanovom Festum, najprije postavljena u Umagu, da bi potom gostovala u Rijeci, Zadru i Splitu.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać navela je kako je ovo prva izložba koja objedinjuje sve hrvatske svjetionike na jednom mjestu i na taj način povezuju sve gradove na obali Jadrana. Naglasila je kako fascinira već sam broj svjetionika, njihov smještaj, ali i njihova arhitektura. Također, svjetionici bez posade, novu namjenu nalaze u turističke svrhe pa je Vilać komentirala kako će tako svjetionici kao važan dio povijesno-kulturne i graditeljske baštine biti očuvani za budućnost.
Ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split Danka Radić je, zahvalivši na gostoljubivosti dubrovačkih domaćina, istaknula kako svjetionici predstavljaju važan element graditeljske i povijesno-kulturne baštine, hrvatske pomorske tradicije, a samim tim i identitet Republike Hrvatske.
Direktor Plovputa d.o.o. Mate Perišić podsjetio je kako su prije izgradnje svjetionika na rtu Savudrija 1818., koji je najstariji hrvatski svjetionik, postojala još dva, starija, ali su ona srušena u Prvom svjetskom ratu. Prije je na jadranskoj obali u funkciji bilo 65 svjetionika, danas ih je 45. Razlog tome upravo su razaranja tijekom Prvog svjetskog rata. Najavio je Perišić uređenje svjetionika na Daksi gdje bi bio smješten mali muzej sa stalnim postavom koji bi bio otvoren posjetiteljima i koji bi im predočio svjetioničarski život. Međutim, čeka se rješenje određenih zakonskih regulativa te imovinskih odnosa kako bi se stvorili uvjeti za početak realizacije projekta.
Blažević je iznijela zahvale zbog gostoprimstva, a predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja Tonči Daničić otvorio je izložbu. Inače, kustosica dubrovačke izložbe je voditeljica Pomorskoga muzeja Ana Kaznačić Skurić.
Na pratećoj izložbi fotografija „Hrvatski svjetionici“ autora Željka Višića predstavljena su i fotografska ostvarenja posredstvom kojih umjetnici impresivno predočuju činjenicu da su hrvatski svjetionici dio nacionalne graditeljske i kulturno-povijesne baštine, bitni za pomorsku tradiciju i identitet Republike Hrvatske. Višić je rekao kako je postav prateće izložbe obišao 70 lokacija, sve kontinente osim Dalekog istoka i Australije i da je prikupljeno nešto manje od 70 fotografija raznih autora.
Na izložbi posjetitelji imaju priliku vidjeti prizore hrvatskih svjetionika u razdoblju država koje su nekada gospodarile istočnom obalom Jadranskog mora. Valja istaknuti austrougarske razglednice iz zbirke Luke Dragičevića te malo poznate fotografije Hrvatskog hidrografskog instituta iz 1930. Autori izložbe se dotiču pitanja kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni te kako se mijenjalo svjetionike same: ratovima, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije.
Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa koja posreduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća: život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima. Također, tematizira i što znači biti svjetioničar u 21. stoljeću.
Izložba ostaje otvorena do 7. srpnja. bLu