Vijesti Kultura

ZNANSTVENA KNJIŽNICA: OBILJEŽAVANJE 300.OBLJETNICE ROĐENJA DUBROVAČKOG PJESNIKA, PREVODITELJA I KNJIŽEVNIKA RAJMUNDA KUNIĆA (1719. - 1794.)

TAMARA TVRTKOVIĆ Sve je manje ljudi koji su sposobni prevesti djela hrvatskih i dubrovačkih latinista

ZNANSTVENA KNJIŽNICA: OBILJEŽAVANJE 300.OBLJETNICE ROĐENJA DUBROVAČKOG PJESNIKA, PREVODITELJA I KNJIŽEVNIKA RAJMUNDA KUNIĆA (1719. - 1794.)

Obilježavanje 300. obljetnice rođenja dubrovačkog pjesnika, književnika i prevoditelja Rajmunda Kunića (1719. - 1794.) u Znanstvenoj knjižnici nastavljeno je predavanjem profesorice s Odsjeka za hrvatski latinitet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Tamare Tvrtković. Na početku predavanja "Književni svjetovi Rajmunda Kunića" okupljene je u ime domaćina pozdravila knjižničarka Marinka Ulaga.

Tvrtković se osvrnula na predavanje docentice na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Irene Bratičević koja je na istom mjestu 25. siječnja održala predavanje ”Rajmund Kunić u očima suvremenika”. Istaknula je kako će se ona tijekom svog izlaganja više baviti Kunićevim stvaralaštvom. Podsjetila je kako je Kunić rođen u Dubrovniku, a umro u Rimu gdje je stupio u isusovački novicijat 1734., zavjete je položio 1752. da bi nakon ukidanja Družbe Isusove 1773. ostao predavati u Rimu. Bez obzira na to što se nakon odlaska nikada nije vratio u Dubrovnik i što nije pronađeno nijedno njegovo djelo napisano na hrvatskom jeziku, Tvrtković je ukazala na činjenicu da je Kunić itekako bio vezan za rodni grad što potvrđuju epigrami u kojima hvali Dubrovnik, ali i mnoge sugrađane, književnike. Bio je član rimske Accademije degli Arcadi koja je, prema riječima predavačice, sebi zadala za cilj ”ispraviti loš ukus" i "vratiti se antičkoj jednostavnosti i jasnoći izraza”. Sve je bilo u znaku antike pa su članovi Accademije imali grčka pastoralna imena - u Kunićevom slučaju ono je glasilo Perelaus Megarides.

Stvarao je Kunić poeziju, prozu kao i prigodne govore. Bio je vrstan poznavatelj i prevoditelj s grčkog jezika, a njegov najznačajniji prijevod je prijevod Homerove ”Ilijade” s grčkog na latinski jezik. Predavačica je dodala kako je Kunić zapravo parafrazirao i samim tim produljio Homerov tekst te je tako Kunićev prijevod bogatiji za 3 tisuće stihova! Prijevod je važan i po tome što je uz njega objavljena i traduktološka studija, studija koja se bavi prevođenjem i načinima prevođenja. Zanimljivo, dubrovački pjesnik i prevoditelj Bernard Zamanja potaknut Kunićevim prijevodom, s grčkog je na latinski preveo Homerovu ”Odiseju”. Inače, Zamanja je svojedobno usporedio Kunića s najvećim antičkim pjesnicima.

Tvrtković je iznijela podatak kako je Kunić napisao 47 elegije (objavljene su 22) koje su uglavnom sakralne, prigodničarske i didaktičke/poučne tematike. Pisao je epske pjesme uglavnom biblijske, svetačke i mitološke – ovo posljednje održava utjecaj antike. Iza sebe je ostavio i poslanice, epistule. To su tekstovi pisani u stihovima koji se bave određenim književnim temama. Pisao je i prigodne pjesme u jedanaestercima te epigrame. Objasnila je Tvrtković pojam ”epigram” kazavši kako je ta forma od nadgrobnog sadržaja postala književna vrsta.

Kunić je napisao više od 3500 epigrama s više od 20 tisuća stihova. Ti se epigrami tematski mogu podijeliti u devet grupa: nabožni, zavjetni, moralni, pohvalni, nadgrobni/žalobni, satirični, šaljivi, epigrami posvećeni Lidi i epigrami različitih tematika. U Rimu je Kunić upoznao Mariju Pizzelli kojoj je posvetio veliki broj epigrama. Nije poznato prelazi li ta privrženost platonske okvire, ali je Kunić kao i njegovi kolege iz vremena antike, osobi kojoj je posvećivao stihovi dao pseudonim. Pizzelli je bila Lida, a što opet aludira na mit o kraljici Omfali koja je vladala Lidijom (geografski naziv za regiju u zapadnoj Maloj Aziji nap. a.). Starogrčki junak Heraklo služio je kraljici Omfali, obavljao je razne ženske poslove, bio je praktički njezin rob te je čak morao nositi žensku odjeću. Hvalio je dubrovački pjesnik ljubav prema čitanju koju je njegovala Rimljanka, inspirirala ga je za pisanje pjesama, a naznačio je kako je Lida ”lijepa te ima muški um”. Iako je tu i tamo Kunić znao izraziti mizoginiju, Lida je za njega bila iznad svih žena.

Tematizirao je Dubrovčanin s rimskom adresom u svojim epigramima i temu ljepote, ismijavao je i tjelesne nedostatke, a nikada u svojim satiričkim epigramima nije navodio imena i prezimena likova koje ismijava. Upitana na kraju predavanja zašto sva Kunićeva djela još nisu prevedena na hrvatski jezik, Tvrtković je odgovorila kako je sve manje ljudi koji su to sposobni napraviti. Veliki je broj hrvatskih pa i dubrovačkih latinista koji još nisu prevedeni, napomenula je i kako je na hrvatskom području latinski bio službeni jezik sve do polovice 19. stoljeća. Međutim, sve je manje zainteresiranih za studij latinskog jezika jer je studij ”težak i izazovan”. No, izrazila je nadu da će mlade generacije koje dolaze promijeniti sadašnju situaciju. bLu
 
 

Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije