Slika kao motivacijska poruka za spas mora

Dubrovački slikar capt. Stjepko Mamić uspješno predstavlja Hrvatsku na ovogodišnjem 115. Salon d’Automne u Parizu.
Izložba radova ukupno 850 slikara iz cijelog svijeta otvorena je u francuskoj metropoli 25. listopada na Champs Elysees te označila početak 115. sezone čuvenog povijesnog pariškog Salon d’Automne (Jesenji likovni salon) koji se održava pod visokim pokroviteljstvom francuske ministrice kulture Francoise Nyssen, gradonačelnice Pariza Anne Hidalgo i gradonačelnice 8. pariškog arondismana (okruga) Jeanne d’Hauteserre u kojem se nalaze Petit i Grand Palais, gdje je sjedište i Salon d’Automne.

Salon d’Automne se održava od davne 1903.godine, a tada mu je predsjedavao slavni skulptor Rodin. Kroz povijest su na njemu izlagali svi veliki umjetnici, a Salon se pamti kao mjesto početaka fovizma i kubizma, mjesto gdje su svoja djela svijetu predstavili i Matisse, Picasso, Buffon i ostali kasnije priznati umjetnici.
Inače, žirijem ovogodišnjeg Salon d’Automne 2018. predsjeda francuska skulptorica Sylvie Koechlin i ovesu godine odabrali radove ukupno 850 slikara iz 45 zemalja svijeta. Zastupljeni su svi vidovi umjetosti: slike, skulpture, gravure, umjetničke fotografije, arhitektura i dizajn te strip i video radovi. Radovi su prema odabiru stručnog žirija podijeljeni u  18 sekcija.

Svečanom  vernissageu održanom 24. listopada nazočio je veleposlanik Republike Hrvatske Nj. E. Filip Vučak sa suprugom. Cašt. Stjepko Mamić je zastupljen sa slikom “Long Net” (150 x 200 cm, mix-media na lanenom platnu). Slika dubrovačkog kapetana uvrštena je u sekciju nazvanu Emergences (franc. spašavanje) te izložena u odjeljku 57 Velikog paviljona duž Petit Palais. Mamićeva slika je izabrana i kao apel svijetu da, ako se nešto hitno ne poduzme, nestat će bogatsvo flore i faune koje prikazuje i ta slika. Kao suprotstavljenost još uvijek realnom prikazu ljepote našeg podmorja Stjepkova slika s prikazom ribarske mreže i mnoštvom riba uz bezbroj nijansi bajkovitog  morskog plaventila tijekom noćnog ribanja na fero u sklopu ove sekcije, slike drugih umjetnika prikazuju kako će podmorje izgledati ako se hitno ne zaštiti od zagađenja svake vrste.
Kao kontrast, uz nju su izložene slike katastrofe, an kojima se zorno prikazuje kako će izgledati podmorje ako ne sačuvamo okoliš: sa slikama riba čudovišta (izloženih lijevo od Mamićeve slike) te (desno od nje) slikom prikaza mora i podmorja s ljudskim i ribljim kosturima, dnom mora zatrpanim plastikom i industrijskim otpadom. Tu  su i slike s prikazom svemira kojim dominira  plamteći planet, Zemlji kao planetu koja izgara, groteskni prikazi izobličenih ljudskih i životinjskih likova.

Stoga je Mamićeva mreža odabrana kao pozitivan primjer onoga što trebamo voljeti i čuvati, spasiti od uništenja.

Svake godine tijekom četiri dana Salon d’Automne posjeti oko 40.000 posjetitelja, a ambicija Salon d'Automnea 2018 jest da bude mjesto susreta umjetnika, mjesto susreta umjetnika i profesionalaca iz svijeta umjetnosti, a posebice susreta umjetnosti i publike i može se reći da je uspjela, o čemu svjedoče i  objave u medijima.

Inače, od više tisuća prispjelih radova koji su zadovoljili kriterije Salona, u konačnici je žiri morao najbvolje te je stoga veliki uspjeh kada umjetnik nakon višemjesečnog rada žirija bude nagrađen mogućnošću izlaganja na ovom povijesnom Salonu. Ono što su brojni umjetnici istaknuli kao jako važno jeste i jasno javno  iskazani stav predsjednice Salon d’Automne, skulptorice Sylvie Koechlin o tome kako treba pravu umjetnost zaštititi i odvojiti od silom nam, pomoću medija, nametnute konceptualne umjetnosti, kao performansa u kojem su upitni i forma i stavovi, te od raznoraznih aberacija u umjetnosti, od umjetnika koji su zastranili ali i od tzv. industrijskog recikliranja, rada s “neplemenitim materijalima” poput plastike, tvorničkih multi-proizvoda.

Kao negativan primjer Koechlin je navela kontroverznog  umjetnika Banksy–a i njegovo uništavanje vlastitog djela, plastiku Jeffa Kones-a i Manzonieve limenke sa izmetom tj. izlučevinama kao aberacije. Njen stav je stav velike većine umjetnika koji se bave stvaranjem pozitivnog i lijepog  u umjetnosti, ljubitelja lijepe umjetnosti ( franc. ameteurs) ali i ljudi od struke poput npr. poznatog  talijanskog povjesničara umjetnosti Vitoria Scarbia koji jasno i glasno u javnosti govori da je pravo slikarstvo štafelajno slikarstvo, da su slike i skulpture baza umjetnosti, ističe kako treba odvojiti koceptualnu umjetnost i performans iz likovnosti u kazališno-scensku domenu. Samo tako će se sačuvati prava lijepa čista umjetnost od devastacije upravo kao što će se ljepota i čistoća našeg mora i podmorja ovjekovječenog na platnima kapetana Stjepka Mamića sačuvati od uništenja samo ako se svi udružimo i bez zadrške spriječimo onečišćenje mora i okoliša, svatko u svojoj domeni.