Dragocjeni glagoljski natpisi Župe i Konavala

Program Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkim knjižnicama nastavljen je predavanjem dr. sc.  Marice Čunčić na temu glagoljskih natpisa iz 11. st. koje je održano u četvrtak, 25. listopada u Znanstvenoj knjižnici.
 
Natpis Župe dubrovačke i Konavoski natpis bili su okosnica predavanja, a govoreći o njima iz povijesnog konteksta Čunčić je istaknula kako su važni jer „dokazuju tezu da je na ovom području počelo glagoljanje. Glagoljica je prvo bila ovdje, ali nije bilo dokaza u kamenim spomenicima tako da je ta teza ostala nepotvrđena. Sad kad imamo dva natpisa koji nepogrešno govore o mjestu gdje se glagoljalo ta teza je znanstveno potvrđena. Znamo da je južni put kojim je glagoljica došla k nama postojao vrlo rano.“
 
Područje oko Dubrovnik još uvijek nije u cijelosti arheološki istraženo i to daje nadu da će se možda u budućnosti otkriti i još pokoji natpis. Natpisi su važni budući da su napredniji od rukopisa jer su pisani suvremenim jezikom i zato su dragocijeni objasnila je Čunčić.
 
Župski glagoljski natpis pronađen je na lokalitetu kraj crkve sv. Đurđa između mjesta Petrače i Buića. Konavoski natpis otkriven  je 1979. nakon što je srušena crkva Male Gospe u Dunavama, blizu Sokol grada, zbog oštećenja u potresu. 1997., 18 godina nakon otkrića, utvrđeno je da je natpis pisan glagoljicom.
 
 
Dva glagoljska natpisa u najjužnijoj Hrvatskoj starija od Baščanske ploče potvrđuju hrvatsku prisutnost, pismenost, crkvenost i graditeljstvo u 11. st. u Konavlima. Konavoski natpis na bijelom mramoru pisan je najstarijim tipom glagoljice, trokutastom. Natpis Župe dubrovačke na crijepu najveći je tekst nekog glagoljskog natpisa iz 11. st.
 
             
Glavna tema Mjeseca knjige je Baš baština, a osnovni motiv je glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta.