Vijesti Kultura

MATICA HRVATSKA - OGRANAK DUBROVNIK

SLAVICA STOJAN Imati kuću ili ljetnikovac u Rijeci dubrovačkoj prije pet stoljeća bio je "must have" 

MATICA HRVATSKA  - OGRANAK DUBROVNIK

Predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, Slavica Stojan, održala je u Dvorani Ivana Pavla II. predavanje ”Svakodnevni život u ljetnikovcima Rijeke dubrovačke (15.-20.st.)”. Predavačica se, uz brojna literarna svjedočanstva, poslužila istraživanjem notarske proze arhive Dubrovačke Republike otkrivajući u tim drevnim zapisima kako se radilo i živjelo, strahovalo i molilo, sva iskušenja i nemilosti, grubost i ljupkost, igru i smijeh, strast i spontanost svakodnevlja u Rijeci dubrovačkoj, osobito u njezinim ljetnikovcima posađenim uz obje obale koji su bili središta društvenog života.

Stojan je na početku kazala kako je povod predavanja bila inicijativa, koju je inače pokrenula Matica hrvatska, da jedan od ljetnikovaca u Rijeci dubrovačkoj postane kulturni centar Ruđera Boškovića. Fenomen ljetnikovaca i vlastelinskih posjeda u Rijeci dubrovačkoj čini niz od 50 ljetnikovaca, ako se ubroje sve vlastelinske kuće na tom području. Stojan se pozabavila ljetnikovcima koji su izgrađeni uz samu obalu Rijeke između XV. i XVII. stoljeća. Osvrnula se na one koje su manje poznate široj javnosti.

Navela je kako je Rijeka dubrovačka doista mitski prostor jer se izdvaja samim svojim reljefnim obilježjima. Zaista se, gledajući Rijeku dubrovačku,  može govoriti o "dramatičnom" prizoru. Rijeka dubrovačka se u starijoj literaturi često nazivala "Arion" po grčkom pjesniku kojeg su, prema legendi, pokušali ubiti gramzivi mornari bacivši ga u more. No, Arion je preživio jer ga je spasio delfin i upravo je Stojan motiv delfina pronašla na mnogim pročeljima ljetnikovaca u Rijeci dubrovačkoj što dokazuje povezanost s likom Ariona.

Dodatno, područje Rijeke dubrovačke uspoređivali su i s Helikonom (planinski masiv u Beociji, Grčka)  na kojem su, prema mitologiji, boravile muze. Najznačajniji hrvatski humanisti i latinisti živjeli su te imali svoja imanja u Rijeci dubrovačkoj. Stojan je povukla zanimljivu paralelu izjavivši kako je prije pet stoljeća plemiću iz Rijeke dubrovačke za put do Grada trebalo isto toliko vremena koliko današnjem stanovniku Nove Mokošice do posla u Gradu i to na vrhuncu turističke sezone, pa čak bi vlastelin s konjima i barkom stigao prije nego današnji stanovnik Rijeke dubrovačke.

Plodna zemlja i bogatstvo vode bio je glavni razlog nicanja ljetnikovaca. Također, ljudi koji su tada živjeli u Rijeci mogli su dobro živjeti od brodarica. Sustjepan je bio glavna luka Omble pa tako i veliko okupljalište ljudi. U Sustjepanu je stolovao knez i potknez. Mokošica je zvana "giardino d'Ombla". Stojan je navela kako je Mokošica danas sve, ali sigurno više nije "giardino d'Ombla".

Osvrnula se na ljetnikovac Marina Orsata Sorga gdje je Ruđer Bošković proveo dio godišnjeg odmora 1742. Spomenula je one manje poznate ljetnikovce i vlastelinske posjede poput ljetnikovca Stjepana Teodor-Ivanova Palmote, kuću Ivana Marinova Pozze, perivoja i arsenala Ivana Marinova Caboge, ostatke ljetnikovca Nikole Lujeva Gozzea, kuću Ivana Paladinova Gondole, kuću Rafa Marinova Gozzea, ljetnikovac Frana Mihova Bosdarija te ostatke Gundulićevog dvora. 

Uz gornju obalu Rijeke dubrovačke ljetnikovci su raspoređeni po puno gušćem rasporedu. Stojan je izdvojila Pucićev ljetnikovac kojeg je 1878. posjetio car Franjo Josip I., a odmah u susjedstvu je Gradićev ljetnikovac. Nalazilo se tu i imanje jednog rođaka Marina Držića, a Rijeka dubrovačka Držiću je bila stvarna scenografija za njegove pastorale. Važna djelatnost u ovim kraju je, uz poljoprivredu, bila i manufaktura sukna. Nabrojila je Stojan i nekoliko orsana poput orsana Marina Stjepanova Zamagne te orsan Frana Ivanova Sorga u Komolcu. Pirati su dolazili na ušće Rijeke dubrovačke pa čak i do Sustjepana pa su orsani služili kao svojevrsne utvrde i osmatračnice. 

Naglasak je predavačica stavila i na ljetnikovac pjesnika Ilije Crijevića na Goravi (Obuljeno). Njegova suradnja i dopisivanja s drugim važnim piscima toga doba pridonijela je nazivu "Helikon" za Rijeku dubrovačku. Crijević je napisao krasne pjesme u Rijeci dubrovačkoj, a družio se s pjesnikom Marinom Nikolinim Bonom. Ostatci ljetnikovca Marina Nikolina Bona mogu se vidjeti još i danas. Tu je i kuća Ivana Lujova Crieva koja se nalazi odmah u susjedstvu ljetnikovca Ilije Crijevića. Vjerojatno su dva brata Crijević u jednom trenutku podijelili zemljište pa je svatko za sebe napravio svoj ljetnikovac i uredio imanje. Pokazala je Stojan i sliku ljetnog dvora Junija Palmotića u Čajkovićima. Naime, Palmotić je pred smrt poželio imati posjed u Rijeci dubrovačkoj pa je 1657. za izgradnju dvora dao 6 tisuća dukata, ali je umro već 1658. Stojan je naglasila kako je Imati kuću u Rijeci dubrovačkoj prije bio "must have".

- Svi su ovi ljetnikovci bili građeni od obitelji i za obitelji, relativno su skromne građevine, otkrivaju plemenitost, skladnost i uzornost života. U toj skromnosti postoji ljepota. Mogu se ovi ljetnikovci obnoviti, mogu oni biti muzeji, zavodi, kulturni centri, njihove je zidove moguće je obnoviti, ali ne može se obnoviti život, onaj život koji je dio dubrovačkog identiteta, zaključila je Stojan na kraju svog predavanja. bLu

 

Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije

S kupanja u kino na Priču o igračkama 4

S kupanja u kino na Priču o igračkama 4
Kino Sloboda 27.lipanj /28.lipanj 18.00 PRIČA O IGRAČKAMA 4 3D – sinkronizirano Obiteljski, avantura; 100 min; ...
S kupanja u kino na Priču o igračkama 4

Počelo uklanjanje olupina kroz Konavle

Počelo uklanjanje olupina kroz Konavle
Općina Konavle je proteklog tjedna počela s akcijom uklanjanja olupina s područja Konavala. U suradnji s Mjesnim...
Počelo uklanjanje olupina kroz Konavle

U petak nastupa Plesni studio Lazareti

U petak nastupa Plesni studio Lazareti
Završna produkcija Plesnog studija Lazareti održati će se 28. lipnja u 21 sat u ljetnom kinu Slavica. Brojne kor...
U petak nastupa Plesni studio Lazareti