Vijesti Kultura

ČETVRTA TRIBINA U SKLOPU MJESECA HRVATSKOG JEZIKA

STJEPAN KRASIĆ Nasmijali su me političari kad su rekli kako je hrvatski jezik postao 24. službeni jezik Europske unije, pa hrvatski jezik je bio prvi u Europi i jedan od svjetskih jezika!

ČETVRTA TRIBINA U SKLOPU MJESECA HRVATSKOG JEZIKA

Na četvrtoj i ujedno završnoj tribini u sklopu obilježavanja "Mjeseca hrvatskog jezika" u Dubrovačkim knjižnicama gostovao je povjesničar i dominikanac, akademik Stjepan Krasić, a tema posljednje tribine bila je "Jezik i identitet".

Ovogodišnji laureat Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo na početku je naglasio kako nije studirao hrvatski jezik i književnost, nego teologiju i povijest. Podsjetio je na razvoj visokog školstva u Hrvatskoj.

- Mi nismo bili narod koji je samo konzumirao druga znanstvena dobra, već smo proizvodili vlastita te ih i izvozili, kazao je Krasić.

Naveo je kako su se domaći jezikoslovci oslanjali na materijale u domaćim bibliotekama i arhivima iako u Hrvatskoj do 19. stoljeća nije postojala jedna takva ustanova na nacionalnoj razini. Papa Pio II. sastavljajući povijest češkog naroda iznio je legendu o tri brata: Čeha, Leha i Meha koji su pobjegli s današnjih hrvatskih krajeva zbog ratnih previranja. Čeh je, prema legendi, osnovao Češku, Leh Poljsku, a Meh Rusiju. Potvrdili su tu nakon Pija II. mnogi povjesničari. Značajan doprinos bavljenju jezikom dao je protestantski pokret u Njemačkoj. Istaknuo da je tek nakon smrti Martin Luthera nastala legenda o 95 njegovih teza koje je izvjesio na vrata crkve u Wittenbergu dok za vrijeme njegova života to nitko nije registrirao. Isto tako, prema Krasićevim riječima, Luther nije prvi preveo Bibliju na njemački jezik, on je dao svoj prijevod i čak ubacio ili izbacio neke dijelove pa i knjige. Naime, tada je već postojalo 18 cjelovitih i 72 parcijalnih prijevoda Biblije na njemački jezik. Protestanti su preveli jedan dio Biblije na hrvatski jezik.

Istaknuo je kako se godine 1599. hrvatski jezik počeo znanstveno proučavati iako ne treba umanjiti značaj Hrvatskog narodnog preporoda. Hrvatski jezik se u to vrijeme kao predmet proučavao na sveučilištima u Rimu, Padovi, Beču, Ingolstadtu, Kölnu, Parizu... To je bio papin dekret, a hrvatski se tako našao među grčkim, arapskim, latinskim i hebrejskim jezikom. Dominikanac je podcrtao kako takvu čast hrvatski jezik niti je prije, a ni poslije doživio. Dodao je kako je bar 400, 500 godina glavni grad Hrvatske bio Rim jer je bratovština sv. Jeronima bio kulturni centar koji je vodio računa o hrvatskoj kulturi i baštini. Štoviše, papa je bratovštini priznao eksteritorijalnost, a sveti Jeronim smatran je zaštitnikom Hrvata.

Govoreći o utjecajima globalizacije, Krasić je rekao kako je ona dokaz kako napredak i razvoj ne idu uvijek u pozitivnom smjeru.

- Čitam nedavno kako će do 2050. od 6800 jezika na svijetu nestati njih 3000, a oni drugi malo pomalo. Globalizacija je jedno veliko zlo, svaki jezik je škrinja znanja, ljubavi, znanja, kulture i civilizacije svakog naroda. Gubitak jednog jezika, gubitak je za čitavo čovječanstvo! Kad bi engleski jezik zamijenio hrvatski to bi bila nezapamćena kulturna katastrofa! Političari se hvale kako je ulaskom u Europsku uniju hrvatski postao 24. službeni jezik. Kad sam to čuo nasmijao sam se naglas u svojoj sobi! Pa hrvatski jezik bio je prvi u Europi i jedan od svjetskih jezika, komentirao je Krasić.

Otkrio je kako je ispunjavajući formular za Nacionalnu biblioteku u Firenci 1997. kao nacionalnost unio "Hrvat". Međutim, tadašnji kompjuter nije prihvatio "Hrvat", a ni "Slovenac" kao alternativu iako je Italija već prije bila priznala kako Hrvatsku tako i Sloveniju. Stoga se Krasić odlučio za nacionalnost "Kinez", to mu je prihvaćeno pa je kao državljanin Narodne Republike Kine ušao u firentinsku biblioteku. I dan danas čuva tu iskaznicu, a lijepo je ovom prispodobom za kraj nasmijao okupljene u Saloči od zrcala.

Tribinu je kao i prethodne tri moderirala docentica na Sveučilištu u Dubrovniku, profesorica hrvatskog jezika i književnosti i sveučilišna nastavnica Katja Bakija. bLu

Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije