ANTUN ČESKO O JEZIČNOJ NORMI Ne možemo zaustaviti devastaciju hrvatskog jezika, dubrovački govor sve više iščezava! 

Ovogodišnji Mjesec hrvatskoga jezika Dubrovačke knjižnice u znaku je ciklusa od četiri tribine o jeziku. Voditeljica tribina je profesorica hrvatskog jezika i književnosti te docentica Sveučilišta u Dubrovniku, Katja Bakija. Tako su na prvoj tribini tematizirana pitanja standardizacije hrvatskog jezika, a gost tribine bio je književni povjesničar i teoretičar književnosti te dugogodišnji lektor na Sveučilištu u Dubrovniku Antun Česko.

Bakija je na početku podsjetila na bogatstvo hrvatskog jezika te upoznala okupljene s temom i gostom prve tribine. Česko, kao samozatajni sveučilišni profesor u mirovini, koji još uvijek lektorira u službi Sveučilišta u Dubrovniku, istaknuo je kako je hrvatski jezik zapostavljen u osnovnim pa i srednjim školama. Dodatno, standardizaciji jezika nije posvećeno dovoljno vremena. Iako je u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje izašao novi rječnik, Česko je naglasio kako se njemu kao lektoru teško pozvati na jedan rječnik hrvatskog jezika jer ih ima nekoliko. Također, kazao je kako su Hrvati što se tiče jedne službene gramatike "najtanji". Nema normiranog standardnog jezika, normiranog rječnika, a ni normirane gramatike.

Česko je pesimističan što se tiče jezika pa sam kaže kako je davno "bacio koplje u trnje". Dubrovački govor sačuvale su starije generacije, a on je - prema riječima profesora - iščeznuo. Najviše zamjeri dužini i kratkoći u izgovoru slogova, a forsiranje sintaksi poput "Festa svetog Vlahe" to jest genitivni nastavak "-e" umjesto nastavka "-a" nazvao je vulgarizmom. Naglasio je kako su Dubrovnik i dubrovačka regija izuzetci u tom pogledu. Umjesto riječi "uvjerenje" Česko preferira "potvrda" ili umjesto "uvaženi" on je za riječ "poštovani, cijenjeni". Pridjev "nadležni" trebao bi zamijeniti pridjev "nadređeni". 

Umirovljeni profesor je "dakanje" nazvao "darikanje", glagol "zahvaljivati se" znači "odbijati", a mnogi se pogrešno koriste tim i drugim povratnim glagolima kao na primjer "brinemo o vašem zdravlju" umjesto "brinemo se" ili "odmarati" umjesto "odmarati se". Česko je kazao kako umjesto riječi "naziv" treba koristiti tiječ "ime"; umjesto "spisatelj/ica" - "književnik/ica, autor/autorica"; umjesto "pričati" - "govoriti" pa i pogrešno je pisati "besplatan ulaz" jer bi trebalo pisati "besplatan ulazak". Česko je naveo  kako se devastacija hrvatskog jezika utjecajem anglizama i drugih tuđica ne može zaustaviti. 
 

U nastavku Mjeseca hrvatskoga jezika, koji traje do 17. ožujka, na tribinama o jeziku gosti  Dubrovačkih  knjižnica bit će Đurica Drobac, novinar i urednik na HTV, akademski glumac Branimir Vidić Flika i akademik Stjepan Krasić, profesor povijesti na papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu.

Mjesec hrvatskoga jezika započinje 21. veljače kada se obilježava Međunarodni dan materinskoga jezika i traje do 17. ožujka, dana objave “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika” iz 1967.