OSPORAVANJE TEZE O OTOMANSKOJ PREVLASTI Objavljena knjiga Miljenka Foretića "Dubrovačka Republika i Austrija"

Knjigu povjesničara Miljenka Foretića "Dubrovačka Republika i Austrija" kojom osporava tezu o trajnoj otomanskoj prevlasti u dubrovačkoj politici, diplomaciji i gospodarstvu, objavila je Matica hrvatska, donosi Hina. Foretić u studiji proučava postupno slabljenje starih dubrovačkih veza s Otomanskim Carstvom u okolnostima habsburškoga prodora prema Jugoistoku, ističe nakladnik i dodaje kako osporava tzv. tursku tezu beogradske historiografske škole o trajnoj otomanskoj prevlasti u dubrovačkoj politici, diplomaciji i gospodarstvu. 

Na temelju izvanrednoga poznavanja arhivske građe povjesničar Foretić izveo je minucioznu rekonstrukciju dubrovačkih političkih, diplomatskih, gospodarskih, vojnih, novčarskih i kulturnih veza s Monarhijom, a posebice s habsburškim jadranskim lukama - Trstom i Rijekom. Iznimno su dragocjeni Foretićevi podaci o dubrovačkim vezama s hrvatskim velikašima Settecenta i podaci o usponu dubrovačkoga jadranskog brodarstva te bankarskih veza u Beču. Ovom se studijom na izniman način proširuju dosadašnje spoznaje o integracijskim kretanjima u hrvatskome društvu prije napoleonskih ratova i preporodnih kretanja. Foretićevo je djelo prva znanstvena studija koja na temeljit i cjelovit način rekonstruira odnose između Dubrovačke Republike i austrijskih Habsburgovaca, ti odnosi postali su glavnom okosnicom dubrovačke diplomacije nakon turskoga poraza pod Bečom.  Knjigu je prema Foretićevoj rukopisnoj ostavštini za tisak priredio je povjesničar Josip Vrandečić.

 "Dubrovačka Republika i Austrija" (219 str.) podijeljena je na devet poglavlja - Od bitke pod Bečom do Karlovačkoga mira, Dubrovnik nakon Karlovačkoga mira, Odnos Dubrovnika prema Drugom morejskom ratu i uloga Austrije, Od Požarevačkoga do Beogradskog mira, Od beogradskoga mora do Rusko-turskog rata, razdoblje čvršće ukotvljenosti u bečkim interesima,  do pada Republike, Izvori, Diplomacija te Srednjovhjekovne veze Dubrovnika i ostalih hrvatskih krajeva.