PREDSTAVLJEN TREĆI SVEZAK KNJIGE "HRVATSKI POMORSKI REGESTI"  Povijest hrvatskog pomorstva iz talijanskih arhiva

Predstavljanje knjige Nikole Čolaka „Hrvatski pomorski regesti – Marittimi regesti croati“, III. svezak, održano je u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. O knjizi su govorili ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, Vesna Čučić, znanstvenica Vesna Miović iz Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku te urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek, doktorandica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

- Za ovaj je životni trud trebalo imati sve vrline povjesničara sakupljača: integritet, erudiciju i znanje, a prof. je Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. U njegovom djelu sadržan je čitav naš povijesni ideal vezan za Jadran, naše more, koje nas, kako je isticao, čini jedinim povijesnim pomorskim narodom u punom smislu u velikoj obitelji slavenske rase, napisao je u pogovoru profesor Josip Vrandečić.

Čučić je otkrila podatak kako je knjiga do sada predstavljena u Zagrebu, Puli, Rijeci i Splitu. Autor je svojim radom spojio Istru i Boku Kotorsku. Procvat Dalmacije u 18. stoljeću dogodio se upravo zahvaljujući pomorstvu i trgovini, a Čučić se osvrnula na tradiciju pomorstva na predjelu Boke Kotorske. 

Podhraški Čizmek pored toga što je urednica knjige, ujedno je i autorova unuka. Regesti su dokumenti vezani za pomorske veza Hrvatske iz vremena 18. stoljeća, a svi svesci sadrže 16 tisuća dokumenata koji dolaze iz arhiva Venecije i Ancone. Urednica knjige upoznala je okupljene s biografijom autora te pojasnila što sadrži svaki svezak. 

Primjerice, hrvatski pomorci se opisuju kao svojeglavi kršni ljudi te kao ljudi koji vole izbjeći plaćanje taksi. Hrvatski pomorski regesti izbor je za bezbroj tematika, spominje se preko 18 000 brodova te sveukupno 99 vrsta brodova. Dokumenti govore i o brodolomima, pomorskim neserećama, kapetanima i njihovom porijeklu, pomorcima, trgovini, diplomatskim spisima konzula pa spominju tako i gusarstvo. U dokumentima se preko 3400 puta spominje Dubrovnik. A između 70 i 80 tisuća domumenata treba još transkribirati što bi bilo posebno u interesu Italije i Hrvatske. Tako da je ostalo još puno posla za sve znanstvenike. 

Miović je naglasila kako je autor radeći na knjizi 2 tisuće svojih sati "poklonio" čitateljima. Istaknula je važnost knjige za povijest dubrovačkog pomorstva. Primjerice, petina brodova koji su dolazili u Anconu bili su dubrovački brodovi. Miović je napomenula kako je prilično zanemarena tema dubrovačkog i hrvatskog pomorstva  18. stoljeća. Dodala je kako je autor radeći na svescima kao znanstvenik imao viši cilj te mislio na društveno dobro, a ne samo na svoje znanstveno stvaralaštvo.

Knjiga je objavljena 2017. u izdanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 19 godina nakon smrti njezinog autora.Predstavljanje knjige u organizaciji je Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica. U ime Matice iseljenika Dubrovnik, Maja Mozara zahvalila se obitelji Čolak i urednici knjige za gostoprimstvo tijekom susreta Hrvata u Padovi koji se održava svake godine o blagdan zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije - sv. Leopolda Bogdana Mandića. 

Nikola Čolak (1914. Janjevo - 1996. Padova) povjesničar, arhivist, kulturni djelatnik i publicist, diplomirao filozofiju, klasičnu filologiju, talijanski i francuski jezik i književnost te povijest. U svibnju 1945. je uhićen od komunističkih vlasti te kako nije želio iz moralnih razloga sudjelovati u novom poretku osuđen je na tri godine zatvora i prisilnog rada. Boravio je u logorima u Popovači, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Državnom arhivu u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU sto označava njegov ulazak u pionirsko područje hrvatske trgovačke pomorske povijesti kojoj je bio začetnik i do dan danas najjači predstavnik. Prikupljao je građu za pomorsku povijest Jadrana 18. st. u zadarskom  te u venecijanskom arhivu. Nakon pokušaja osnivanja 1966. u Zadru časopisa “Slobodni glas” sa skupinom heterogenih intelektualaca prisiljen je pobjeći u inozemstvo te dobiva politički azil u Italiji. Smjestio se u Padovi kako bi bio sto bliži venecijanskim arhivima, važnima za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant angažirao se u raspravama o budućnosti Hrvatske. Njegovo djelo “Iza bodljikave žice: svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji” (Padova 1977) govori o njegovom iskustvu proživljenog stradanja. 

U Veneciji je osnovao “Središnjicu za proučavanje hrvatske povijesti” te je objavio preko 50 izvornih znanstvenih radova u relevantnim hrvatskim i talijanskim povijesnim časopisima. Pripremio je za tiskanje 16.000 dokumenata u “Hrvatskim pomorskim regestima” 18. st. u tri sveska, od kojeg je treći izdan post mortem. Prikupio je više od 100.000 dokumenata u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina istraživanja vezano uz povijest Jadrana u 18. st. zasluživši status “erudita”: za takav je životni trud bio potreban integritet, erudicija i znanje kojima je prof. Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. (iz pogovora prof. dr. sc. Josipa Vrandečića).