AKADEMIK STJEPAN DAMJANOVIĆ Glagoljicu je stvorio čovjek kršćanskog svjetonazora i talentirani jezikoslovac

Predsjednik Matice hrvatske, akademik Stjepan Damjanović održao je u Saloči od zrcala predavanje pod nazivom "Glagoljičina sastavnica hrvatske kulture".

Hrvatski se jezik najprije bilježio glagoljicom i ona je u tom smislu premoćno pismo na ovim prostorima sve do sredine 15., stoljeća, ali i ono što je njome pisano poslije toga vremena, izuzetno je važno za hrvatsku jezičnu i književnu baštinu. Akademik Damjanović  govorio je o prostornom i vremenskom protegu glagoljice i o hrvatskim tekstovima njome pisanim. Glavna je njegova misao da bez glagoljičnih tekstova ne bi bilo moguće pisati ni povijest hrvatskoga jezika ni povijest hrvatske književnosti. Okupljene je ispred dubrovačkog ogranka Matice hrvatske pozdravila Slavica Stojan te publiku ukratko upoznala s biografijom i opusom predavačem.


Damjanović je na početku istaknuo važnost latinskog jezika. Tako je hrvatski parlament posljednji parlament u Europi u kojemu se govorilo latinskim pa je latinski tako "čuvao mjesto" hrvatskom. Glagoljica snažno prevladava u zapisima na hrvatskom jeziku. Bez nje se ne može govoriti kada se govori o povijesti hrvatskog jezika. Glagoljicu je, istaknuo je akademik, stvorio jedan čovjek i to kršćanskog svjetonazora koji je bio i talentiran jezikoslovac. Također,  glagoljica je postala zaštitni znak hrvatske kulture. Ono što se od glagoljične baštine sačuvalo, sačuvano je u fragmentima. Važni dokumenti pisani na glagoljici jesu primjerice pravni i liturgijski spisi pa i beletristika. Hrvatski glagoljaši njegovali su ljubav prema glagoljici, katoličanstvu, odbijali su upotrebu latinskog te su ujedno preveli veći broj tekstova.

- Hrvatska glagoljaška tradicija veliko je kulturno dobro te potiče na stvaranje veza i mostova, zaključio je Damjanović.