Vijesti Kultura

KNEŽEV DVOR

Otvorena izložba "Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse"

KNEŽEV DVOR

"Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse" naziv je izložbe koja je povodom 500. obljetnice slikarove smrti otvorena u Kneževom dvoru. Dubrovački muzeji ovim projektom nastavljaju promicati kulturno-povijesnu baštinu i uglednike iz povijesti Dubrovnika. Uvodnu riječ imala je ravnateljica Dubrovačkih muzeja, Pavica Vilać.

- Ovo je prva izložba posvećena nekom starijem dubrovačkom slikaru, ona je i prva sveobuhvatna izložba posvećena Nikoli Božidarevića čija sačuvana djela čine jednu od najvažnijih i najvrednijih sastavnica naše starije umjetnosti. Cilj nam je ovom izložbom podsjetiti na taj važan i nadasve dragocjen segment dubrovačke i hrvatske likovne baštine te podići razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i dati svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela, kazala je Vilać.

Od cjelokupnog opusa koje uglavnom čine velike oltarne slike, sačuvana su samo četiri djela koja mu se sa sigurnošću pripisuju: tri se nalaze u Muzeju dominikanskog samostana u Dubrovniku, a četvrto djelo nalazi se u dubrovačkoj crkvi Gospde od Danača. Triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži se djelom Božidarevićeve radionice, a novije spoznaje govore da je Božidarević doslikao ikonu "Bogorodica s Djetetom" iz crkve sv. Nikole na Prijekom. Osim posljednjeg, sva ostala prezentirana su u vidu preslika u naravnoj veličini. Nesačuvana djela rekonstruirana su pomoću ugovora i narudžbi iz tog doba.

Izložbu prati dvojezični katalog (hrvatski/engleski) a snimljen je i dokumentarni film. Autori tekstova u katalogu su muzejska savjetnica Dubrovačkih muzeja, Vedrana Gjukić Bender, akademik Radoslav Tomić, Zoraida Demori Staničić i Sanja Cvetnić.

- U Božidarevićevom umjetničkom djelovanju presudne su dvije činjenice: rođenje u umjetničkoj obitelji u Dubrovniku te dugogodišnji boravak u Italiji, gdje se školovao i gdje je oblikovao vlastiti likovni izraz u vrijeme postupnog prijelaza gotike u renesansu u posljednjim desetljećima 15. stoljeća. Njegov je otac bio slikar i suradnik Lovra Dobričevića, pa je vjerojatno radio pod njegovim utjecajem. No na Božidarevićevim djelima ne vidi se ovisnost ili vezanost uz Dobričevićevo slikarstvo te se čini da on u svojem stvaralaštvu poseže za rješenjima talijanskih majstora iz sredina u kojima je boravio, učio i možda radio kao suradnik i član radionice. Usprskos tomu, svi se dosadašnji istraživači slažu da se Božidarević u svojem slikarstvu oslanja na lokalnu, dubrovačku tradiciju, zaključuje akademik Tomić u katalogu.

Otvarajući izložbu, dogaradonačelnica Jelka Tepšić istaknula je kako se Dubrovački muzeji trude istaknuti elemente povijesne baštine kojih mnogi Dubrovačni nisu ni svijesni. Dodala je kako će Grad Dubrovnik rado podupirati ovakve, slične pa i veće projekte. bLu

loading...
Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije

Novi broj Dubrovačkog vjesnika

Novi broj Dubrovačkog vjesnika
POKLON ČITATELJIMA - NOVI BROJ DUBROVAČKOG VJESNIKA U BIO-VREĆICI U SKLOPU AKCIJE 'DUBROVNIK – GRAD BEZ PLASTIKE...
Novi broj Dubrovačkog vjesnika