Unescovi stručnjaci na radionici o dubrovačkom Planu upravljanja

Plana upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika i dalje je u središtu rada Zavoda za obnovu Dubrovnika koji je uz Festu sv. Vlaha u suradnji sa Unesco-m ( Regionalnim uredom za znanost i kulturu u Europi) organizirao radionicu na temu Izrade Plana upravljanja i njegove primjene. To je jedna od posljednjih aktivnosti Pripremne faze Plana upravljanja. Ravnateljica a Zavoda  Iva Carević Peković ističe kako je radionica  od početka sastavni dio rasporeda potrebnih aktivnosti u svrhu izrade Plana upravljanja koje je Zavod u nekoliko navrata prezentirao svim interesnim skupinama koje su sudjelovale u radionicama i fokus grupama.  Ravnateljica ZOD-a izvjestila nas je  o čemu se i tko je sve raspravljao o budućnosti upravljanja povijesnom jezgrom tijekom trajanja radionice:

Događaj su svojim dolaskom, osim predstavnika Unesco Regionalnog ureda za znanost i kulturu u Europi – voditelja ureda u Sarajevu gospodina Siniše Šešuma, podržali i predstavnici Ministarstva kulture, Grada i Županije.
Radionica je zamišljena kao platforma za preispitivanje do sada odrađenog posla, razmjenu iskustava sa stručnjacima i ekspertima te za usvajanje novog znanja kao i sagledavanja mogućnosti njegove primjene u budućim aktivnostima.

U tu svrhu radionici su prisustvovali i predstavnici Povjerenstva za izradu Plana upravljanja kao i predstavnici Icomos-a na lokalnoj i nacionalnoj razini ali i predstavnici gradova i susjednih zemalja kojima izrada Plana upravljanja tek slijedi. Broj sudionika nije bio veći od 30, što smo smatrali dobrim za kvalitetnu diskusiju koja se očekivala.
Pozvani su slijedeći eksperti:
Adam Wilkinson je direktor Edinburgh Svjetske Baštine, odgovoran za očuvanje i promoviranje izuzetne univerzalne vrijednosti starog i novog grada Edinburgha Svjetske kulturne baštine. On je ekspert u održivom upravljanju povijesnih gradova, s posebnim fokusom na UNESCO-ovu inicijativu povijesnog urbanog krajolika .
Krzysztof Jan Chuchra, Međunarodni voditelj programa i projekata pri Edinburgh Svjetskoj baštini. Profesionalni mu je fokus usmjeren na svjetsku baštinu, politiku upravljanja istom, prostorno planiranje i kulturne diplomacije. Upravlja EWH međunarodnim programom i odnosima.
Christian Andexer diplomirani je inženjer građevine čije djelovanje je posebno fokusirano na socijalni i povijesni kontekst. Član je Povjerenstva povijesne jezgre Graz-a i povijesne jezgre Salzburg-a. Koautor je Plana upravljanja Graza-a te savjetnik za grad Graz u projektu HERO URBACT EU.
Paul Lievevrouw profesor je pri KULeuven, odjelu za arhitekturu – Raymond Lemaire Međunarodnom centru za zaštitu (RLICC)Predsjednik je SumProject + SumResearch. 50 godina bavi se interdisciplinarnim istraživanjima u arhitekturi, urbanom prostoru i društvu. Njegovi nedavni radovi su: Plan upravljanja svjetske baštine Bruges, Belgija, Priprema nominacije svjetske baštine Le Bassin Minier - Nord-Pas de Calais, France, Glavni plan svjetske baštine Beguinage of Lier, Belgija, Plan upravljanja svjetske baštine Beguinage of Lier, Belgija, priprema imenovanja svjetske baštine Great Spas of Europe i mnogi drugi.

Ane – Laure Moniot djeluje u općoj upravi za vrednovanje prostornog planiranja, odjelu za baštinu i krajolik, voditeljica je arhitektonskog odjela i projekata urbane baštine za Bordeaux.

Birgitta Ringbeck, autorica priručnika za Planove upravljanja gradovima svjetske baštine, predstavnica Ministarstva za vanjske poslove, jedinice za Multilateralnu kulturnu i medijsku politiku u Berlinu.
Hrvoje Carić znanstveni je suradnik koji radi na Institutu za turizam. Diplomirao je zaštitu okoliša i ekonomiju na Concordia Colege, SAD, magistrirao na Sveučilištu u Lundu, te doktorirao na studiju Primijenjene znanosti o moru u Splitu.  Radio je na brojnim projektima zaštite okoliša i održivog razvoja različitih domaćih i stranih organizacija.  Proučava primjenu koncepata proizašlih iz okolišne i ekološke ekonomije kao što su nosivi kapacitet, vrednovanje bio raznolikosti, usluge ekosustava i pokazatelji održivosti destinacija. 
Zavod za obnovu Dubrovnika u svrhu što kvalitetnije pripreme radionice prethodno se obratio ekspertima sa naputcima glede izrade njihovih prezentacija, a sve sa ciljem fokusiranja na problematiku koja je specifična za naše okruženje i trenutnu situaciju. Također im je proslijeđen sažetak i objašnjenje svih dosadašnjih aktivnosti kojima je Zavod koordinirao po pitanju Plana upravljanja. Zamoljeni su da se u svojim prezentacijama fokusiraju na slijedeće:
obrazloženja tijeka izrade Plana upravljanja ( faze, sudionici, uloge sudionika, zadaće sudionika, rok, obuhvat Plana upravljanja, probleme koje je Plan upravljanja trebao riješiti )
tko je usvojio Plan upravljanja, koji su instrumenti provođenja Plana upravljanja, da li je implementiran u legislativu i samim time obavezujući
ako je sastavni dio legislative zanima nas na koji način je to postao, u kojem vremenskom periodu, ako nije obrazloženje zašto ne
koji su to ključni problemi koje je Plan upravljanja trebao riješiti
na koji način se odlučivalo o prioritetnim projektima koji su bili sastavni dio Plana upravljanja ( mehanizam odluke, u kojoj mjeri je bila uključena struka, a u kojoj politika )
koliko se kvalitetno provodi, tko kontrolira njegovo provođenje, postoje li sankcije za neprovođenje
nakon koliko vremena je detektirana potreba izmjene Plana upravljanja ( njegova revizija )
koliko je do sada bilo izmjena, dopuna ili revizija postojećih Planova upravljanja za vaš grad
tko je bio zadužen za izmjenu Plana upravljanja, reviziju ili novi Plan upravljanja
na koji način je prikupljana dokumentacija kao podloga za Plan upravljanja, koji mehanizmi su se koristili, koji programi, te na koji način i do koje mjere su podaci dostupni široj javnosti
U svojim su izlaganjima eksperti / predavači veliku pažnju pridali gore navedenim ciljanim temama na čemu smo im vrlo zahvalni jer su nam svojim primjerima i savjetima znatno omogućili da pravilno usmjerimo daljnje aktivnosti. Puno nam je značila i njihova potvrda i podrška po pitanju svega do sada učinjenog.
Kako bi predavači – vanjski eksperti imali što bolji uvid u trenutno stanje Plana upravljanja Zavod je zajedno sa Povjerenstvom za izradu Plana upravljanja prezentirao sve dosadašnje aktivnosti, izrađene baze podataka pripremne faze Plana i koncept Plana upravljanja. Prezentirali su Iva Carević Peković, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika i Krunoslav Šmit, predsjednik Povjerenstva za izradu Plana upravljanja te dekan na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.
Gost predavač bio je i gospodin Hrvoje Carić koji je svojom zanimljivo koncipiranom prezentacijom o utjecaju kruzera na povijesnu jezgru zainteresirao mnoge ali i dao širu perspektivu problema sa kojima se suočava uži dio grada.
Iako nije bilo predviđeno programom niti prethodno najavljeno, Ministarstvo kulture, iskoristilo je ovu priliku i prezentiralo prijedlog proširenja buffer zone što je izazvalo veliko zanimanje svih prisutnih. Prijedlog proširenja prezentirao je gospodin Bruno Diklić predstavnik Ministarstva kulture te ujedno i član Povjerenstva za izradu Plana upravljanja. Takav prijedlog Ministarstvo je u okviru zadanog roka predalo Unesco-u na uvid, nakon čijeg će očitovanja biti moguće raspravljati o istom.
Program radionice sadržavao je i posjetu Gruškoj luci gdje je grupu vanjskih eksperata i članove Povjerenstva za izradu Plana upravljanja vrlo ljubazno primio direktor Gruške luke gospodin Dario Barbarić koji je tijekom obilaska luke sebe i svoj tim stavio na raspolaganje za odgovaranje na sva pitanja koja su interesirala sudionike radionice. Ovom prilikom zahvaljujemo gospodinu Barbariću na susretljivosti kao i vrlo profesionalnom pristupu u diskusiji. Svakako je dojam svih prisutnih bio da se predstavnici luke u budućnosti moraju aktivno uključiti u razgovore o eventualnim mjerama i rješenjima po pitanju poštivanja nosivog kapaciteta povijesne jezgre. Iz diskusije ponovno se nametnula ideja o potrebi formiranja tijela koje će se baviti koordinacijom svih transfera posjetitelja u kontaktne zone i povijesnu jezgru.

Temeljem svega što se na radionici od predavača moglo čuti, zadnji je dan koncipiran nacrt zaključaka radionice.
Svi sudionici prepoznali su i pozdravili zalaganje Zavoda za obnovu Dubrovnika, Grada i Ministarstva kulture u nastojanju formiranja platforme koja je omogućila kvalitetnu diskusiju o razvoju Plana upravljanja kao i mogućim smjerovima daljnjih aktivnosti.

Sudionici ( eksperti ) su čestitali svojim domaćinima na dosadašnjem radu i poduzetim aktivnostima potaknutim preporukama Reaktivne misije Unesco-a i Icomos-a.
Posebno je važno što je prepoznata važnost nedavnih prijedloga za modifikaciju granica buffer zone, s posebnim osvrtom na povijesni urbani krajolik.
Sudionici snažno potiču neometani nastavak izvrsnog rada Zavoda za obnovu Dubrovnika prema finalizaciji segmenata potrebnih za okončanje Plana upravljanja.

Ovdje se to prije svega odnosi na preostale studije koje su od početka prezentirane svima kao nužne za kvalitetan završetak Pripremne faze Plana upravljanja ( Izračun nosivog kapaciteta povijesne jezgre i Mapiranje kretanja i potrošnje turista sa kruzera ). Budući trenutno nemamo proračun, znatno ovisimo o razumijevanju ove problematike i uviđanja hitnosti i opravdanosti izrade ovih dokumenata od strane donosioca odluka ( predstavnika Grada koji je do sada u potpunosti financirao sve aktivnosti vezane za izradu Plana upravljanja).

Naglašeno je također da trenutne strukture upravljanja i zakonodavni okviri trebaju biti što jasnije objašnjeni, a potrebno je također i identificirati mehanizme odlučivanja kao i pojedince koji donose odluke u relevantnim područjima obuhvaćenim Planom upravljanja. Plan upravljanja treba osigurati prilagodbu zakonskih i planskih instrumenata kao i adekvatnu kontrolu njegovog provođenja.

Njihov savjet je također da Plan upravljanja treba biti koncizan u svojim prioritetima. Treba jasno definirati što se Planom upravljanja želi postići u kratkom roku, a što dionici ( provoditelji ) mogu postići u duljem razdoblju.

Naglašeno je također da je uspostava funkcionalne koordinacijske mreže svih odgovornih sudionika ( države, grada, županije kao i organizacija civilnog društva, akademske zajednice, građana i predstavnika poslovnog sektora), ključna je za uspješnu izradu ali i kasnije provedbu Plana upravljanja. Potrebno je u budućnosti osigurati dobru komunikaciju i razmjenu informacije te općenito suradnju između svih spomenutih dionika.

Plan upravljanja trebao bi prije svega realno prikazati trenutno zatečeno stanje kroz niz baza podataka i indikatora. Sve baze podataka uključujući i one koje se odnose na broj posjetitelja kao i stanovnika trebaju biti redovito ažurirane.
Ovakav stav i savjet eksperata posebno pozdravljamo jer smatramo da je Zavod veliki dio posla već odradio ali svi prikupljeni i sistematizirani podaci neće vrijediti ako se Zavodu neće pružiti minimalna financijska podrška u smislu ažuriranja podataka na godišnjoj bazi u sklopu redovnog programa Zavoda.
U tom smislu eksperti su dalje naglasili kako bi se Zavodu za obnovu Dubrovnika trebalo omogućeno završavanje započetih Studija i baza podataka kako bi se izrada Plana odvijala u skladu sa definiranim terminskim Planom. Zavod mora biti podržan u stvaranju baza podataka koje omogućuju evidentiranje istraživanja i projektne dokumentacije u svrhu prenošenja znanja na slijedeće generacije.

Dugoročni cilj Plana upravljanja povijesne jezgre svakako bi trebao biti održivi razvoj grada u ekonomskom, socijalnom, ekološkom i kulturnom pogledu. Također za cilj treba definirati uspostavu alternativnih načina zarade ili kompenzacije zarade za sve one kojima je primarni izvor prihoda uvjetovan kvantitetom turista.

Jedna od ključnih točaka Plana upravljanja svakako treba biti inzistiranje na poboljšanju kvalitete života stanovnika povijesne jezgre.

Lokalnu zajednicu treba osnažiti i potaknuti na daljnje aktivno sudjelovanje u aktivnostima koje će pridonijeti definiranju bolje kvalitete urbanog života kroz Plan upravljanja.

Treba ustrajati na podizanju svijesti lokalne zajednice o većim izazovima po pitanju spremnosti na kooperativnost u donošenju odluka i rezova potrebnih kako bi se uspostavili privremeni režimi ponašanja do donošenja Plana upravljanja. Zadovoljstvo i doživljaj autentičnosti grada od strane turista također je važan aspekt o kojem se u Planu upravljanja treba progovoriti s obzirom da na njih jako utječe masovni turizam.

Planom upravljanja potrebno je definirati projekte koji će preokrenuti trenutni negativni demografski trend u povijesnoj jezgri.

U svrhu rasterećenja povijesne jezgre i kontaktnih zona potrebno je koristiti sve moguće načine disperzije posjetitelja povijesne jezgre na način da se u drugim dijelovima grada ( van povijesne jezgre ) stvaraju atrakcije koje će privući određene kategorije posjetitelja.

Plan upravljanja trebao bi rezultirati i projektima koji prije svega podržavaju razvoj održivog turizma ( baština koja živi i razvija se te namjenom i opremom odgovara društvenim potrebama današnjeg vremena ). Potrebno je također izvidjeti mogućnosti razvoja raznolikosti lokalnog gospodarstva koje za sada počiva uglavnom na turizmu. Zdravstveni i okolišni rizik potrebno je svesti na minimum.

Plan upravljanja treba odgovoriti izazovima rješavanja problema prometa unutar povijesne jezgre ali i kontaktnih zona pa i šire.

Plan posebno treba podržati projekte koji će omogućiti bolju sigurnost posjetitelja povijesne jezgre uzimajući u obzir rizike od pojave izvanrednih okolnosti kao što su požar, potres, terorizam.

Mišljenje eksperata, temeljem svega viđenog, je da je Dubrovnik već sada centar znanja te se kroz Plan upravljanja mogu stvoriti na tom polju veći kapaciteti u regiji i na nacionalnoj razini. Bilo bi uputno da pojedini projekti Plana upravljanja budu orijentirani na organizaciju foruma i radionica u svrhu izgradnje čvrstih spona sa znanstvenim institucijama što može poslužiti za razmjenu iskustava na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

Ova posljednja sugestija pozvanih sudionika posebno nas se dojmila tim više što Zavod za obnovu Dubrovnika zbog svoje osnivačke strukture i dosadašnje djelatnosti kao i napora do sada poduzetih po pitanju Plana upravljanja zaista može biti sredstvo za rješavanje mnogih problema koje smo do sada identificirali ali na inovativan i svjež način, pružajući mogućnost participacije mnogih dionika.

Jako smo zadovoljni i sretni ishodom radionice. Prije svega smo zahvalni Unesco Regionalnom uredu za kulturu i znanost u Europi što su prepoznali potrebu odvijanja ovakvog skupa u Dubrovniku s obzirom na tijek i dinamiku izrade Plana upravljanja. Jačanje znanja kroz ovakve internacionalne stručne mreže veliki su nam poticaj da posao koji radimo dignemo na višu razinu i da usluga koju pružamo bude kvalitetnija. Zavod je ovdje zbog Grada, zbog građana i treba služiti kao kvalitetna spona između korisnika i donosioca odluka, navodi Iva Carević Peković